DOBOJ - Ukupno 20 odsto dječaka i djevojčica uzrasta od šest do 14 godina ima probleme sa poremećajem ishrane, najčešće sa gojaznošću, koju djeca ne "prerastaju", kao što to smatraju roditelji.
To je pokazalo istraživanje dobojskog Doma zdravlja, koje je uporedilo rezultate sistematskog pregleda prilikom upisa u školu i u završnom razredu osnovne škole na uzroku od 500 dječaka i djevočica.
Daliborka Pejić, specijalista porodične medicine, kaže da veoma često roditelji navode da će dijete izrasti i da će gojaznost nestati sama od sebe, ali rezultati istraživanja su pokazali da je mala razlika poremećaja stepena uhranjenosti sa šest ili sedam godina i u završnom razredu osnovne škole.
"O pothranjenosti se mnogo češće govori, jer roditelji vide da je dijete pothranjeno, zabrinu se i dođu po savjet. Međutim, gojaznost se toleriše, ne žele da o njoj razmišljaju ili je zanemare, pa se o njoj mnogo manje govori, a ima je mnogo više nego što ima pothranjenosti", kazala je Pejićeva.
Svaki dan se susrećemo sa gojaznom djecom, upozorava Inga Marković, dijetetičar nutricionista u Savjetovalištu za dijabetes i hipertenziju u Doboju, koja imaju dijabetes, hipertenziju i bolesti vezane isključivo za gojaznost.
Najveći problem su školske užine, ističe Markovićeva, zato što djeca najčešće kupuju brzu hranu, zamjenjuju kvalitetne obroke nekvalitetnim, koji zatim dovode do gojaznosti i poremećaja uhranjenosti.
"Zdrava užina treba da sadrži tri osnovne grupe namirnica - žitarice, mlijeko i mliječne proizvode te voće ili povrće. Na primjer parče hljeba, bolje da je od brašna TIP 600 ili TIP 800, neki sirni namaz, pavlaka, uz to jaje, parče piletine ili ribe i obavezno salata", preporučila je Markovićeva.
Ona je dodala da djeca školskog uzrasta treba da imaju pet obroka dnevno, tri glavna obroka i dvije užine, ali 90 odsto djece nema tih pet redovnih obroka, koji se najčešće preskaču, a i vrijeme obroka se pomjera.
Slavica Jeftić, majka sedmogodišnjeg dječaka, kaže da vodi računa o tome šta i koliko puta dnevno jede njen sin, te da nastoji da to bude zdrava hrana.
"Naravno, ne možemo uslišiti sve želje djece, jer ona ne znaju šta je zdrava hrana, moramo nekada nametnuti svoje mišljenje u cilju zdrave ishrane djeteta. Ne mogu mu bukvalno zabraniti da uzme nešto, ali se trudim da toga bude u što manjoj mogućoj mjeri", kazala je Jeftićeva, te dodala da njen sin zasad ne podliježe uticaju vršnjaka u pogledu ishrane, ali "ne znači da neće u starijem uzrastu, kao i sva djeca".
S namjerom da utiču na roditelje da svojoj djeci pripremaju zdrave obroke, te da ih nauče o pravilnoj ishrani, Pejićeva i Markovićeva održale su predavanje "Zdrava školska užina" u Osnovnoj školi "Sveti Sava".