SARAJEVO - Bolni jecaji, uzdasi i suze brojnih roditelja jučer su popratili zvanično otvaranje postamenta s imenima ubijene djece opkoljenog Sarajeva tokom proteklog rata.
Na sedam stubića, koji su simbol sedam patuljaka, sedam brežuljaka i sedam planina, postavljenih kod spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992 -1995. godine ispisana su imena 521 ubijenog djeteta. Polažući bijele ruže na ove stubiće kod spomen-obilježja u Velikom parku shrvani roditelji su tražili imena svoje djece. Dodirivali su njihova imena i kroz plač proklinjali svoju nesretnu sudbinu.
Najstarije žrtve imale su 18 godina, dok su najmlađe žrtve opsade bile i bebe "stare" samo nekoliko sati koje su ubijene u sarajevskom porodilištu "Zehra Muidović" tokom granatiranja.
"Umalo se nisam onesvijestila kada sam sada dotakla njegovo ime na ploči. Kao dijete bio je bubrežni bolesnik. Godinama se hrvao s tom bolešću. I kada se izborio, usmrtila ga je granata u igri", kazala je Zlata Neslo, majka Eldara Nesle, dječaka kojem je geler granate oduzeo život.
Kroz suze se prisjetila da je njen sin 69 godina napunio 23. marta 1992. godine, a ubijen je 4. aprila iste godine.
"Ispred haustora igrao se s mlađim bratom. Granata je pala između njih. Njega je geler pogodio u glavu, od čega je i poginuo, dok mu je brat ranjen. Svake sedmice odem na njegov mezar. Zemlja ne progovara. Samo hladan kamen", dodala je Zlata Neslo, koja je zahvalna vlastima na spomen-obilježju u Velikom parku iako, kako kaže, njenog sina ništa ne može vratiti.
Tragediju prije 16 godina doživjela je i porodica Meraić, koja je 23. maja 1992. godine izgubila dva sina.
"Tri granate iz Kasindolske pale su pred našu kuću na Stupskom brdu. Satrijeg sina Halila, koji je imao 15 godina, geleri su pogodili u srce i u ruku. Dvije godine mlađeg sina Adisa geler je pogodio u stomak. Dok smo se borili za Halilov život, Adis je iskrvario i umro. Posljednje riječi su mu bile: 'Mama, umrijet ću ti'", prisjetio je otac ovih dječaka Hajrudin Meraić.
Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992 - 1995. godine, istakao je da je postament s imenima otvoren na Dan pobjede nad fažismom i tačno godinu nakon otvaranja spomen-obilježja. Pretpostavka je da je u Sarajevu tokom rata ubijeno oko 1.500 djece. Grabovica kaže kako u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava postoji još oko 500 imena ubijene djece, te da će odmah krenuti istraživanje o načinu njihovog stradanja.
Cvijeće od vršnjaka
Ceremoniji zvaničnog otvaranja postamenta sa 521 imenom ubijenog djeteta jučer su prisustvovali i brojni političari.
Cvijeće na spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992 - 1995. godine položili su Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, delegacija Kantona Sarajevo, Gradske uprave, sarajevskih općina. Među prisutnima bila je i Semiha Borovac, bivša gradonačelnica Sarajeva, za vrijeme čijeg mandata je i počela izgradnja spomen-obilježja, vrijednog oko dva miliona KM.
Cvijeće na stubove na kojima su uklesana imena ubijene djece položili su članovi sarajevskog hora "Princes krofne", čiji su vršnjaci ubijeni tokom rata.