TREBINJE - Prošlogodišnja turistička sezona sa 19.500 noćenja u Trebinju je bila rekordna.
Prema evidenciji Turističke organizacije Trebinje, u 2009. godini je na prostoru ove opštine zabilježeno pet odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine, ali je taj broj još mnogo veći u odnosu na period od prije tri do četiri godine.
Prema riječima Tatjane Bulajić, direktora Turističke organizacije Trebinje, ovaj broj nije realan s obzirom na to da je veliki broj turista bio smješten i kod rodbine, prijatelja, pa i u neregistrovanim pansionima.
Najveći broj turista u Trebinje dolazi iz Srbije, ali i iz ostalih krajeva regiona, te Italije, Njemačke i Rusije, a ono što najviše privlači turiste, kako kažu turistički radnici, jeste kulturno-istorijsko nasljeđe, ali i manifestacije trebinjskog kulturnog ljeta.
"Trebinje naročito može iskoristiti mogućnost blizine jadranske obale, naročito kada se ima u vidu da su destinacije poput Herceg Novog i Dubrovnika veoma skupe, tako da se, poučeni prošlogodišnjim iskustvima kada su u naš grad dolazile najavljene i nenajavljene velike skupine turista upravo iz ovih gradova, moramo što bolje pripremiti da ih dočekamo raznovrsnijom i svakako jeftinijom ponudom", ističe Bulajićeva.
Turistima bi mogao biti zanimljiv i turistički projekat "Putevima svetog Vasilija".
U Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj kažu da je riječ o turističkoj destinaciji koju još treba osmisliti, a koja podrazumijeva organizovanje pokloničkih putovanja od rodne kuće svetog Vasilija u selu Mrkonjići u Popovom polju, preko manastira Zavala i Tvrdoš u kojima je godinama ispovijedao svoj monaški život, sve do manastira Ostrog kod Nikšića, gdje i danas počivaju njegove svete mošti.
Mještani sela Mrkonjići već rade na uređenju parkinga i prostora oko svečeve rodne kuće koja je pretvorena u crkvu, a kako kaže jedan od glavnih aktivista ovoga posla Rade Bošković, svake godine su sve bliže cilju - kompletnom uređenju kompleksa koji podrazumijeva i seosko groblje na kome je grob i spomenik svatiteljeve majke.
Savo Pujić, poznati trebinjski istoričar i lingvista, ima još jednu sličnu zamisao koja se odnosi na projekat "Staza Jovana Dučića", a ona bi išla od naselja Hrupjela, gdje se poznati trebinjski pjesnik rodio, preko Podgljivlja u kome je živio, Narodne biblioteke u kojoj je njegova čuvena biblioteka od više od 5.000 knjiga, Muzeja Hercegovine u kome je dio pjesnikove zaostavštine i umjetnina, pa sve do njegovog spomenika u Gradskom parku i brda Crkvina i Hercegovačke Gračanice, gdje počivaju pjesnikovi zemni ostaci. Iako su u pitanju dobri projekti, zasad, nažalost, u Turističkoj organizaciji nemaju novca za njihovo sprovođenje.