BANJALUKA - Stacionarni radarski sistemi, koji su postavljeni na tri lokacije u Banjaluci, u cijeloj prošloj godini evidentirali su ukupno 17.279 prekršaja, pokazuju podaci Uprave policije RS.
Naime, prostom računicom dolazimo do podatka da su stacionarni radari u prošloj godini svakodnevno fotografisali, u prosjeku, po 47 vozila čiji su vozači napravili prekršaj.
Podaci Uprave policije RS pokazuju i da su najveći broj prekršaja, koji su evidentirani ovim sistemom, ukupno 9.215, napravili vozači koji su se u naselju kretali brzinom koja je za više od 30 do 50 kilometara na čas veća od dozvoljene.
Za njima slijede prekršaji koje su napravili vozači jer su se kretali brzinom koja je za više od 20 do 30 kilometara na čas veća od dozvoljene, i takvih su stacionarni radari "uhvatili" ukupno 4.642.
"U 2011. godini, 2.311 prekršaja počinili su vozači koji su se vozilom na putu u naselju kretali brzinom koja je 10 do 20 kilometara na čas veća od dozvoljene", rekli su u Upravi policije RS.
Prema njihovim riječima, dosadašnji rezultati i efekti rada stacionarnog radarskog sistema pokazali su opravdanost njegovog korištenja, imajući u vidu da je na dionicama na kojima su postavljeni došlo do smanjenja broja saobraćajnih nezgoda i njihovih posljedica, kao i broja prekršaja.
Podsjećamo da su stacionarni radari postavljeni 1. juna 2010. godine u Ulici krajiških brigada na zapadnom tranzitu, zatim na dionici magistralnog puta Banjaluka - Klašnice, te na Istočnom tranzitu, na raskrsnici Ulice Živojina Mišića i Bulevara vojvode Petra Bojovića.
Procjene stručnjaka iz oblasti saobraćaja pokazuju da su ovi radari umnogome smanjili broj saobraćajnih nezgoda i uticali da se poveća bezbjednost saobraćaja na ovim lokalitetima u Banjaluci.
Oni navode da su ove tri lokacije proglašene kao "crne tačke" u gradu i zbog toga su radari i postavljeni na njima.
Kako je kazao Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS, evidentan je doprinos ovog sistema jer je došlo do smanjenja broja evidentiranih prekršaja na ovim lokacijama, jer su mnogi vozači saznali za moguće sankcije na tim lokalitetima.
"Međutim, brine činjenica da odmah nakon 300 metara poslije tih lokacija nesavjesni vozači ponovo ubrzavaju kretanje i trebalo bi postaviti još radara", rekao je Jaćimović i dodao da su, pored represivnih mjera u ovom slučaju, veliki doprinos dali i mediji svojim izvještavanjima.
Zoran Sredić, predsjednik Savjeta za bezbjednost saobraćaja grada Banjaluka, kazao je da je budućnost upravljanja i kontrole bezbjednosti saobraćaja upravo u automatskom načinu kontrole i da je ovakav vid kontrole za svaku pohvalu.
"Budućnost je u uređajima koji će u toku 24 časa kontrolisati kretanje učesnika u saobraćaju i gdje nema mogućnosti opraštanja prekršaja", rekao je Sredić i dodao da u Banjaluci ima još nekoliko lokacija na kojima bi trebalo postaviti stacionarne radare, ali da njihovo postavljanje zavisi od raspoloživih finansijskih sredstava.
Kazne do 1.000 KM
Vozaču koji se vozilom na putu u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 kilometara na čas veća od dozvoljene izriče se kazna od 400 do 1.000 KM. Za prekoračenje između 30 i 50 kilometara na čas određena je novčana kazna u iznosu od 100 do 300 KM, dok se kazna u iznosu od 50 KM izriče vozaču koji se kreće brzinom koja je od 20 do 30 km na sat veća od dozvoljene.
Vozač koji se vozilom na putu u naselju kreće brzinom koja je između 10 i 20 kilometara na čas veća od dozvoljene dobiće novčanu kaznu u iznosu od 40 KM, dok će kaznom od 100 do 300 KM, zabranom upravljanja vozilom do četiri mjeseca i sa dva kaznena boda biti sankcionisan vozač koji ne zaustavi vozilo na znak crvenog svjetla.