MODRIČA - Zbrinjavanje između 20.000 i 25.000 tona starih otpadnih ulja na deponiji pored Rafinerije ulja Modriča trebalo bi da počne tokom ove godine.
To je vijest koju nestrpljivo čeka nekoliko stotina ljudi koji žive u njenoj neposrednoj blizini u dijelu izbjegličkog naselja Garevac, kojima je život u blizini deponije nesnošljiv.
Na toj lokaciji je opština Modriča od 2000. godine dodjeljivala placeve za naseljavanje izbjeglica. Međutim, kad su oni ukazali na blizinu deponije, iz opštine je tada rečeno da je planirano da je uklone.
"Kada padne vazdušni pritisak, spusti se smrad i ne može se živjeti. Kad ga vjetar nanese na ovu stranu, teško je disati. Čuli smo da će deponija uskoro biti uklonjena. Molimo sve nadležne da to urade što prije da se ovdje može normalno živjeti", kaže Rada Smiljić, izbjeglica iz Vozuće, čija se kuća nalazi na stotinak metara od deponije.
Dragana Đurić, izbjeglica iz Lukavca, kaže da se brine za svoju maloljetnu djecu i njihovo zdravlje.
"Jedva čekamo da to bude zatvoreno i uklonjeno. Samo se bojim za djecu", kaže Đurićeva, koja, takođe, živi blizu deponije. Đurićeva čak kaže da im se na bijelom vešu pojavljuju žute fleke i da smatraju da je to zbog isparenja sa deponije.
Milenko Grabovac, rukovodilac Sektora kvaliteta zaštite životne sredine u Rafineriji ulja Modriča, kaže da je deponija, odnosno Gudronska jama, koja je otvorena 1967. godine, zatvorena od 1998. godine i da je novi vlasnik Rafinerije odlučio da ove godine bude pokrenuta sanacija te deponije.
On tvrdi da ne postoji nikakva ekološka opasnost i da su se u to uvjerile nadležne službe i inspekcije koje stalno sprovode rigorozne kontrole. Navodi da će zbrinjavanje i remedijacija trajati između dvije i pet godina i da će vlasnika Rafinerije koštati nekoliko desetina miliona maraka.
Stojan Simić, pomoćnik izvršnog direktora za proizvodnju, podsjeća da tu vrstu gudrona u Rafineriji više uopšte ne ispuštaju, te da Rafinerija strogo vodi računa o ekologiji.
S obzirom da i Rafinerija nafte Brod ima sličnu deponiju u svom krugu, Grabovac kaže da će zbrinjavanje biti rađeno u koordinaciji dvije rafinerije.
Grabovac ističe da se Rafinerija odlučila na zbrinjavanje iz tri razloga:
"Na to nas tjera zakonodavstvo RS i BiH, želimo dobiti ekološki standard ISO 14001, a naša je i moralna obaveza da taj problem jednom za sva vremena bude riješen", rekao je Grabovac.
Grabovac, takođe, navodi da radnici Rafinerije konstantno vrše monitoring stanja jame, provjeravaju nasipe i paze da ne dođe do opasnosti za okolinu.
Više stranih firmi prijavilo se i ponudilo različite modele zbrinjavanja tog otpada.
Vlado Savić, predstavnik jedne italijanske firme koja je delegaciju Rafinerije odvela na prezentaciju zbrinjavanja takvog otpada u Italiju, kaže da je moguće sav otpad zbrinuti na način da ne bude štetan po okolinu.
"Dio materijala je moguće primijeniti u različitim oblastima, poput građevinarstva. Ono što se ne može ni za šta iskoristiti bude spaljeno, od čega se dobija toplotna energija. Tako je moguće grijati vodu i proizvoditi električnu energiju. Nusprodukti sagorijevanja nemaju nikakvo štetno djelovanje na prirodu", pojasnio je Savić i dodao da će se više detalja o načinima zbrinjavanja i korištenja otpadnih materija znati čim Slovenci završe analizu sastojka otpadnih materija.
Mladen Krekić, načelnik opštine Modriča, rekao je da je naselje pored Rafinerije gorući problem koji moraju hitno riješiti.
"Ja bih volio da to bude riješeno sutra. Ali, uklanjanje tolike deponije zahtijeva novac koji je veći od deset godišnjih budžeta naše opštine. To naselje nije ni trebalo da bude tu, ali sad, kada je takva situacija, moramo naći neko rješenje za te ljude", rekao je on.