SARAJEVO - Stare osobe hodaju na granici siromaštva, diskriminirane su i socijalno isključene, a na to utiču male penzije, nizak društveni status, manjak poštovanja prema njima, usamljenost i zdravstveni problemi.
Ovo su neki od pokazatelja istraživanja "Doba diskriminacije i socijalne isključenosti osoba treće životne dobi", koje je uradio i u četvrtak predstavio Centar za razvoj omladinskog aktivizma. Istraživanje je rađeno za područje sarajevske općine Centar, ali bi se opšti rezultati mogli prenijeti na BiH.
"Jedan od uzroka lošeg kvaliteta života osoba treće životne dobi je loša materijalna situacija koja vodi svim drugim isključenostima", kazala je sociolog Emina Bečić, autorica, zaključivši da ne želi ostariti u ovoj državi.
Istakla je da bi ova životna dob trebalo da bude dob slobode, nezavisnosti, dostojanstva, ali većina ispitanika nema te mogućnosti zbog niskih prihoda kojima ne mogu ispuniti ni egzistencijalne potrebe.
"Zbog toga se najčešće povlače u kuću i vrijeme provode gledajući TV ili slušajući radio. Država i društvo treba da rade na tome da im osiguraju kvalitetno starenje kroz povećanje prihoda, više druženja, vrednovanje njihovog znanja, organizovanje edukacija", dodala je Bečićeva.
Utvrđeno je da bi većina ispitanih starih ljudi bila sretnija ako bi okolina više cijenila njihovo mišljenje, te uz više druženja.
"Imaju vrijedna znanja i iskustva koja bi podijelili sa drugima i potrebne su aktivnosti da im se to omogući, da ne da ostanu neiskorištena. Neki bi radili sa djecom, neki volontirali i radili u domovima", rekla je Bečićeva i dodala da stari ljudi žele raditi na sebi, raditi tjelovježbe, poboljšati tehnološku i informatičku pismenost, znanje stranih jezika.
Dosta njih nema redovnu dnevnu aktivnost, a oni koji je imaju pod tim zapravo misle na čuvanje unučadi. Više od pola ih nema društvenu aktivnost, kao što su odlazak u pozorište ili sport. Utvrđeno je da se većina ispitanika samostalno kreće, ali ih je veliki broj teško pokretan ili nepokretan, što ih zatvara u kuće i narušava i kvalitet njihovog psihičkog zdravlja.
"U najvećem broju slučajeva imaju zdravstvene probleme i koriste terapije. Niski prihodi im ne osiguravaju uvijek najbolji tretman. Potrošačka korpa u oktobru 2016. za četveročlanu porodicu iznosila je 1.867 KM, što je po osobi 466 KM. Stariji ljudi troše minimalno 100 KM na lijekove, bez obzira na subvencije, a dosta ih ima penziju ispod 300 KM", kazala je Bečićeva.