DOBOJ - Zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata u Doboju je podnijelo samo 112 subjekata, iako se pretpostavlja da ih ima znatno više.
U Odjeljenju za prostorno uređenje opštine Doboj navode da je rok za legalizaciju objekata istekao, te da im najveći problem predstavljaju objekti koji su uknjiženi bez potrebne dokumentacije.
"Nama su najveći problem stambeni objekti koji su sagrađeni i koje su ljudi uknjižili u katastru kao vlasnici objekta, bez upotrebne i građevinske dozvole. Republička uprava za geodetske i imovinskopravne poslove je knjižila na osnovu ugovora o kupoprodaji, bez upotrebne dozvole, a osnova za knjiženje nije mogao biti ugovor o kupoprodaji, nego upotrebna dozvola", kaže Nebojša Marić, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje.
Prema nezvaničnim informacijama, među nelegalnim individualnim objektima su i oni sagrađeni u prigradskim naseljima Bare, Usora, Vila.
Najdrastičniji primjer bespravne gradnje je objekat od sedam spratova koji grade u blizini Srednjoškolskog centra, a koji prema potvrdama iz Odjeljenja za prostorno uređenje nema građevinsku dozvolu.
Arhitekta Biljana Gajin smatra da je procedura donošenja projektne dokumentacije prilično duga, te da je graditeljima izrada dokumentacije koja je obavezna za dobijanje građevinske dozvole skupa.
Ona navodi da graditelji projektnu dokumentaciju ne smatraju bitnom i rade na svoju ruku, ali nadležna inspekcija bi trebalo da ih upozori i odredi im rok do kada treba da pribave potrebne papire.
"Sve ide u prilog bespravnim graditeljima. Mislim da je jedan od razloga to što nijedan bespravni objekat do sada, čak ni koji se našao na budućoj saobraćajnici, nije srušen. Međutim, za mene je mnogo veći problem neplanska gradnja. Ako neki objekat ima dozvolu, ne znači da je trebalo da je dobije, sve što je neplansko to je za moj pojam i bespravno", kaže Gajinova.
Većina Dobojlija smatra da je masovna bespravna gradnja započela krajem devedesetih godina prošlog vijeka, te da je sve podređeno prohtjevima nekih građevinskih firmi koje imaju monopol nad gradnjom u ovom gradu.
Siniša Marić, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje, kaže da je pripremljena nova odluka o građevinskom zemljištu, koja će između ostalog donijeti i proširenje zona gradskog građevinskog zemljišta. Postojeće zone su s kraja osamdesetih godina prošlog vijeka, zbog čega se dešavalo da u istoj ulici jedan graditelj plaća rentu i uređenje, a drugi ne.
"Ljudi sada na Usori, koji grade, ne plaćaju nikakvu obavezu, kod kasarne ko gradi halu od 2.000 kvadratnih metara ne plaća ni rentu, ni uređenje. Obuhvat gradskog građevinskog zemljišta obuhvatiće urbanistički plan grada sve do Usore", navodi Marić.