Odluka Skupštine Kantona Sarajevo da izdvoji parkove prirode Skakavac i Bijambare iz gazdinstva "Sarajevo-šuma" je neustavna i kao takva ne može biti provedena, ocijenio je Zejnil Berilo, direktor "Sarajevo-šuma".
Izmjenama zakona Zaštićeni pejzaž Bijambare povjeren je JU "Spomenik prirode Vrelo Bosne".
"Skupština i Vlada KS trebalo bi da vode računa da vlasnik šumskog dobra koje podliježe specijalnoj zaštiti ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje. Naknadu vlasnicima mora isplatiti, po dogovoru, pravno lice. 'Sarajevo-šume' će se obratiti Ustavnom sudu BiH i zatražiti svoja prava, jer smatramo da je ova odluka Skupštine KS neustavna", rekao nam je Berilo.
On je dodao da će putem ovog suda tražiti da im budu isplaćena i sredstva koja su, kada su u pitanju šumski resursi, nenamjenski trošena.
"Šumari nisu to zaslužili jer su sve vrijeme oni bili jedini koji su štitili šumske resurse", istaknuo je Berilo.
On smatra da je riječ o političkim igrama, u kojima, kako je rekao, ne želi da učestvuje.
Zijada Krvavac, pomoćnica ministra za zaštitu okoliša u KS, ističe da je prihvatanjem izmjena i dopuna Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare, te izmjena i dopuna Zakona o proglašenju Spomenika prirode Vrelo Bosne stvoren uslov da jedna organizacija upravlja sa tri zaštićena područja, Vrelom Bosne, Bijambarama i Skakavcem.
"Ne znam zbog čega se 'Sarajevo-šume' žale. Još 2003. godine, kada smo donosili privremenu odluku da upravljanje zaštićenim pejzažom Bijambare i Skakavac povjerimo 'Sarajevo-šumama', rekli smo da je to privremeno, dok se ne stvore uslovi za formiranje posebne javne ustanove koja će gazdovati zaštićenim područjima Vrelo Bosne, Skakavac i Bijambare. Nisu samo šume zaštićene na Skakavcu i Bijambarama, postoji tu još mnogo drugih resursa, geoloških, flora, fauna", objašnjava Zijada Krvavac.
Dodaje da se zaštićena područja prostiru na 2,5 posto površine kantona, te da bi bilo neosnovano formirati tri javne ustanove kad svime može gazdovati jedna.
Tvrdi i kako nije uobičajeno da zaštićenim prirodnim resursima upravlja šumarsko preduzeće.
"Oni ne mogu razvijati eko-turizam. Njihove djelatnosti su drugačije. I to je jedan od razloga zbog kojih mora postojati posebna javna ustanova koja će upravljati zaštićenim prirodnim resursima", objašnjava ona.
Izmjenama zakona Zaštićeni pejzaž Bijambare povećan je s 367 na 497 hektara, te predviđene kazne od 200 do 5.000 KM za sve one koji narušavaju ovo zaštićeno područje.