BIJELJINA - Prva generacija Učiteljske škole u Bijeljini, upisana davne 1950. godine proslavila je šezdeset godina od prvih srednjoškolskih dana.
"Naš završetak školovanja je čekan s nestrpljenjem jer je više od 70 odsto stanovništva u BiH bilo nepismeno. Bili smo ponosni što smo upravo mi bili potrebni državi, a naš rad smo počinjali entuzijazmom", rekao je Simo Radovanović, jedan od prvih učenika ove škole u Bijeljini, prisjetivši se da su brojni svršeni učenici otišli širom BiH, a veliki broj njih je upravo zbog entuzijazma ostajao u seoskim sredinama kako bi prosvjećivali narod.
"Nije bilo lako školovati se u tom periodu jer smo spavali u zajedničkim prostorijama, jeli supu za doručak i geršlu za ručak, proju i slaninu koja je više asocirala na sapun, ali smo opet lijepo živjeli, učili, družili se i zabavljali", rekla je Slavica Mićić-Vilotijević i prisjetila se da im je najveća zabava bila da prije ručka igraju kozaračko kolo.
Radili su, priča ona, sve. Vodili folklorne sekcije, dramske, seosku biblioteku, bili u raznim društvenim organizacijama i sve to bez naknade koju nisu ni tražili.
Borislav Stanojević, profesor dr pedagoških nauka, kazao je da je otvaranje Učiteljske škole u Bijeljini bio izuzetno važan društveni događaj za BiH i tadašnju Jugoslaviju.
"Sa nama je počeo rad ove institucije i šest decenija poslije obilježavamo jubilej utemeljenja obrazovanja učiteljskog kadra koje nastavlja Pedagoški fakultet u Bijeljini", rekao je Stanojević i dodao da je tadašnja Učiteljska škola društvu dala više od 2.000 učitelja.