Gradovi

Sjećanje na članove Kolegijum artistikuma

Mirsada Lingo

Spomen-ploča grupi "Kolegijum artistikum" otkrivena je jučer ispred istoimene galerije povodom 70. godišnjice osnivanja ove grupe.

Tim povodom uručeno je priznanje Ključ grada Sarajeva, čiji je ovogodšnji dobitnik Oskar Danon, jedan od osnivača i jedini živi član "Kolegijum artistikuma", grupe intelektualaca, antifašista i umjetnika koji su se organizirali kako bi pokrenuli značajne političke, ali prije svega duhovne procese u Sarajevu.

Danonu, dirigentu i kompozitoru, priznanje je dodijeljeno u znak zahvalnosti i pažnje za sve ono što je učinio za grad Sarajevo i njegove građane.

Ovaj 96-godišnjak nije mogao doputovati iz Beograda u Sarajevo, pa je gradonačelnik Alija Behmen priznanje uručio Ljerki Danon, supruzi brata Oskara Danona. Na ceremoniji je emitirana kratka Danonova video-poruka.

"Ovo priznanje dodijeljeno je kao izraz velikog poštovanja građana Sarajeva prema osvjedočenom antifašisti, koji je dao značajan doprinos razvoju i očuvanju civilizacijskih vrijednosti i time potvrdio trajnu vezu s umjetnikovim rodnim gradom", rekao je Behmen.

Gradonačelnik je ploču u sjećanje na "Kolegijum artistikum" otkrio sa djecom osnivača grupe: Tatjanom Dimitrijević, Ognjenkom Finci i Ismarom Mujezinovićem.

Grupu su 1939. godine formirali književnici, arhitekati, pravnici, muzičari i slikari.

"Intelektualci su se tih godina vraćali iz evropskih metropola, gdje su studirali i doktorirali, i oni su jednostavno predosjetili to teško vrijeme koje će doći. Odlučili su nešto učiniti, organizirati se, oduprijeti se fašizmu, što su tokom rata i pokazali jer su svi oni bili u antifašističkom pokretu. Oni su, što je također veoma važno, bili i utemeljitelji savremene bosanskohercegovačke umjetnosti", ispričao je Strajo Krsmanović, direktor Galerije "Kolegijum artistikum".

On je naveo da je u ovoj grupi bilo više od stotinu članova od 1939. do 1941. godine, kada je ona zabranjena. Među njima su bili Vojo Dimitrijević, Ismet Mujezinović, Roman Petrović, Mica Todorović, Danijel Ozmo, Jovan Krstić, Emerik Blum, Jahijel Finci.

"Tu je bilo preko stotinu mladih, hrabrih, odvažnih ljudi koji su uistinu postavili temelje antifašizma i moderne umjetnosti u BiH. Mogu biti sretan da sada jedna galerija nosi slavno ime ove grupe i slijedi tradiciju koja je danas u vremenu u kojem živimo veoma bitna", rekao je Krsmanović.

Prema njegovim riječima, u današnje vrijeme je teško istrajati na postulatima grupe "Kolegijum artistikuma", koji su oduvijek bili prosvjetiteljski, antifašistički, avangardni.

"Pravo je vrijeme da reafirmišemo grupu 'Kolegijum artistikum' i njeno vrijeme, jer svjedoci smo reduciranja budžeta, muke kulturnih radnika i ovo je jedini način da se suprotstavimo najezdi političkog primitivizma", rekao je Krsmanović.

Ivana Udovičić, kustos Umjetničke galerije BiH, koja je priredila izložbu dokumenata koji svjedoče o djelovanju grupe, navela je da je koristila originalne dokumente, te da je cilj ove izložbe da se mladi ljudi upoznaju s njenim djelovanjem.

"Osnivanje grupe 'Kolegijum artistikum' je prvi duhovni otpor prema fašizmu. To je bio duhovni ustanak i velika je šteta što on nije poprimio historiografsko značenje, jer su u vojnom ustanku naroda BiH utemeljivači ove grupe bili prvi", rekao je Alija Behmen.

Kako je dodao, duhovni otpor potreban nam je i sada u vremenu kada se gase pozorišta, kada se ne izdvaja za nauku i kulturu.

Najčitanije