TREBINJE - Povodom dvije godine od upokojenja episkopa Atanasija, u galeriji Kulturnog centra Trebinje je otvorena izložba arhivske građe pod nazivom "Arhiva i biblioteka episkopa Atanasija Jevtića 1938-2021", čime je počela trodnevna manifestacija "Sjećanje na vladiku Atanasija".
Izložba je nastala zajedničkim radom Arhiva SPC, Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske i Narodne biblioteke Srbije, a autori su Radovan Pilipović, Nemanja Kalezić i đakon Nenad Idrizović.
Na otvaranju izložbe, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je istakao da je vladika Atanasije svom narodu bio sve - duhovni otac, pastir, prijatelj, učitelj, sabrat i neko ko se danonoćno molio za svoje Hercegovce, posebno kada je bilo najteže.
"Vladiku besmrtnog imena smo svi doživljavali kao najveće dijete među djecom. Hercegovina je sa svojim vladikom živjela i doživjela vaskrs, a narod je imao uz sebe baš onakvog čovjeka kakvog je samo mogao da zamisli. Zato je teško govoriti o vladici Atanasiju, jer šta god da se kaže nije dovoljno", naveo je Ćurić, podsjetivši da vladičina arhiva i biblioteka obiluju izuzetnom građom velike vrijednosti i da je to samo dio onoga što nam je ostavio, te poručio da će grad Trebinje pomoći da se sačuva sve što je on decenijama bilježio, sakupljao i čuvao.
Radovan Pilipović, direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve, naveo je da izložba predstavlja pisanu zaostavštinu jedne velike ličnosti koja je bila u Hercegovini u najteže vrijeme za srpski narod, krajem 20. i početkom 21. vijeka, te da svi u Hercegovini znaju koliki je trag ovdje ostavio.
"Vladika Atanasije je bio arhijerej, bogoslov i čovjek koji se bavio teologijom na praktičan i akademski, ali prije svega na pastirski način. Protekli Odbrambeno-otadžbinski rat je zahtijevao veliku društvenu odgovornost od SPC i hvala Bogu da je SPC imala takvog arhijereja kao što je bio vladika Atanasije", istakao je Pilipović.
Nemanja Kalezić iz Narodne biblioteke Srbije je rekao da od juna prošle godine sistematizuju veliku zaostavštinu vladike Atanasija i pripremaju ovu izložbu, koja se sastoji od 31 eksponata na kojima je predstavljena njegova arhiva i biblioteka.
"Biblioteka vladike Atanasija broji oko 17.000 knjiga, a na oko 12.000 knjiga se vidi da su intenzivno korišćene, po čemu se pokazuje njegova fantastična erudicija i znanje", rekao je Kalezić i dodao da se u bogatom arhivu nalaze i njegove prepiske sa upokojenim mitropolitom crnogorsko- primorskim Amfilohijem, svetim ocem Justinom Popovićem i dokumentacija iz perioda Odbrambeno-otadžbinskog rata.
On je dodao da će biti potrebne godine da se biblioteka i arhiva vladike Atanasija sistematizuju, da bi se približila narodu njegova bogata zaostavština.
"Dani vladike Atanasija" su nastavljeni u pozorišnoj sali Kulturnog centra, gdje je priređen prvi od tri večernja razgovora koja će se baviti sjećanjima na ovu znamenitu hercegovačku ličnost, a na sesiji pod nazivom "Znak preporečni" govorili su episkop raško-prizrenski Teodosije, sveštenici Milovan Glogovac i Blagota Vasiljević i direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović.
Drugog dana programa će, takođe u Kulturnom centru Trebinje, biti predstavljen zbornik radova, tada jeromonaha Atanasija Jevtića "Od Omege do Alfe", te drugi po redu razgovor "Hristos zemlja Živih".
U subotu u Sabornom hramu u Trebinju će biti služeno jutrenje sa parastosom, pa sveta arhijerejska liturgija, a u večernjim satima u Muzeju Hercegovine se otvara izložba "Slike iz podzemlja: likovi Dostojevskog", dok nakon toga sljedi predstavljanje drugog toma monografije naše Episkopije "Istorija Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske".
Program posljednjeg dana, ali i cjelokupnog događaja, biće zaključen trećom sesijom "Zagrljaj Svetova".
Umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije upokojio se 4. marta 2021. godine u Trebinju.