Gradovi

"Tunel spasa" kao turistička atrakcija Sarajeva

"Tunel spasa" kao turistička atrakcija Sarajeva
"Tunel spasa" kao turistička atrakcija Sarajeva
Mirsada Lingo - Demirović

Tunel spasa, koji je spajao naselja Dobrinju i Butmir i bio jedini izlaz iz opkoljenog Sarajeva, danas je od porodice Kolar, na čijem imanju je ulaz u tunel, preuzela Vlada Kantona Sarajevo.

O tunelu i pratećim objektima uz tunel ubuduće će brinuti Fond memorijala poginulim borcima Kantona Sarajevo. Nurudin Džiho, direktor ovog fonda, rekao je da vjeruje da će u narednom periodu uspjeti osposobiti tunel da bude prohodan za turiste.

"Restaurirat ćemo kuću Kolara u Butmiru i kuću Slobode u Dobrinji i uraditi stalnu muzejsku postavku koja će biti interesantna za turiste koji dođu i budu željeli vidjeti tunel i saznati kako je to izgledalo od 1993. do 1995. godine. U planu je i vozić koji će ići kroz tunel kako bi turisti što brže i udobnije prošli tih 720 metara", rekao je Džiho.

Restaurirat ćemo kuću Kolara u Butmiru i kuću Slobode u Dobrinji i uraditi stalnu muzejsku postavku, kazao Džiho

Bajro Kolar, dosadašnji vlasnik "Tunela spasa", kazao je da je sa svojim sinovima napravio Muzej tunela kako bi buduće generacije mogle dolaziti, učiti i podsjećati se šta je on značio za Sarajevo.

"Moje imanje je služilo tome i meni je to čast. Ima u ovoj priči i tuge, ali prevazići ćemo to. Ovdje sam živio 56 godina i moji roditelji su prihvatili da im Kanton Sarajevo napravi novu kuću. Moj stariji sin Edis ostaće u Muzeju da nastavlja priču o tunelu i priču o Kolarovim", rekao je on.

Nedžad Ajnadžić, ministar za boračka pitanja u Kantonu Sarajevo, kazao je da je tunel mjesto na kojem se brani istina o odbrani jednog multietničkog i multikulturalnog grada.

"Tunel je zaslužio naše poštovanje, jer je igrao važnu ulogu u preživljavanju grada koji je bio opkoljen 1.472 dana", kazao je Ajnadžić, dodajući da su tunel i njegova izgradnja bili najstrože čuvana tajna, dok nije pušten u funkciju.

 

KROZ TUNEL PROŠLO

1.120.000

ljudi

5.534.837

kg hrane

13.547.000

kg hrane ljudi prenijeli "na leđima"

8.800.000

kg robe za komercijalno tržište

4.516.000

kg materijalno-tehničkih sredstava

549.326

kg razne opreme

4.500.000

litara nafte

80.000.000

kilovat-sati električne energije

Najčitanije