ŠAMAC - "Ginko" - ljekovito drvo, jedino u Posavini, u centru Šamca, krasi okolinu svojim izgledom i lišćem - visoko je 15 metara, staro 34 godine, a može da naraste do 40 metara i živi do hiljadu godina!
Drvo ima piramidalnu gustu krošnju sa zelenim listovima. Mnogi prolaznici dive se "ginku", a ne znaju ni kako se zove niti bilo šta drugo o njemu.
Ovo čudesno drvo posadio je Diko Simić, poznati inženjer poljoprivrede, koji se danas boji da će ga neko posjeći. Volio bi, kaže Diko, da drvo bude pod zaštitom, jer okolna stabla stalno padaju.
Sve je počelo 1975. godine kada je Diko, koji je u to vrije živio u Brčkom sa svojom porodicom, kao stručnjak u svom poslu tada je zapazio u centru Brčkog kod bivšeg komiteta pet šest stabala koja su bila stara, ali ga je impresionirala njihova visina, bogatstvo i ljepota.
Saznao je kako se drvo zove, a onda uzeo deset sjemenki i ponio u Šamac, gdje je dobio stan.
"Došao sam na ideju da ovo prekrasno drvo oživim u dvorištu zgrade u kojoj sam 1975. godine dobio stan. Prevashodno sam metodom stratifikovanja proizveo tri sadnice. Dvije sam posadio u rodnom kraju - Suvom Polju kod Bijeljine, a jednu u Šamcu. Obje sadnice u Bijeljini su nastradale, a ova jedna u Šamcu se primila. Gledao sam kako drvo raste i njegovao ga" - kaže Diko Simić.
Prema njegovom pričanju, u bivšoj Jugoslaviji znalo se da postoji samo nekoliko stabala ovog drveta - u Somboru i Banjaluci po jedno stablo. O tome je šezdesetih godina pisala "Politika". Nakon tog članka identifikovano je nekoliko stabala "ginka" i u Brčkom. Simić kaže da je, kada je posadio "ginko" 1977. godine i kada je drvo počelo da raste, upoznao tadašnje preduzeće u Šamcu "Komunalac" i opštinu Šamac o namjeri da se drvo čuva i njeguje.
"Ovo parkovito drvo, rijetke vrste - `ginko biloba` - poznato je u svijetu od 1965. godine, kada je dr Kori dobio Nobelovu nagradu, otkrivši u ekstraktu `ginko bilobe` pet vrsta ginkolida koji imaju ljekovita svojstva, a osim toga sadrži flavonaide, glikozide i eterična ulja. Ekstrakt drveta se upotrebljava u službenoj i alternativnoj mediciji i predmet je stalnog izučavanja, a poznat je kao i lijek protiv zaboravnosti - naglašava Simić.
Simić kaže da je riječ o endemskoj vrsti drveta, koju smatraju živim fosilom iz reda ginkgophuta kao jedine preživjele golosjemenjače iz geološkog razdoblja jure, a jedina je vrsta koja je preživjela ledeno doba. Potiče iz vremena mezozoika, stara najmanje 170 miliona godina, a zovu ga "živi fosil".
"`Ginko biloba` je dvodoma biljka, što znači da ima muška stabla sa muškim i ženska stabla sa ženskim reproduktivnim organima. Muški cjetovi su resice, slične resicama u orahu sa puno prašnika, a ženski cvjetovi nose sjemene zametke koje je u obliku koštunice, veličine hrastova žira, sa mesnatim omotačem koji kada sazri ima veoma neprijatan miris. Zato se u parkovima uzgajaju samo muška stabla, a takvo je i šamačko stablo" - kaže Simić.
Vlasnik šamačkog "ginka" više ne živi u zgradi pored svog "čeda", ali redovno prolazi tom ulicom i gleda ga. Žao mu je, kaže, kada vidi da je neko stavio smeće pored drveta ili naslonuo bicikl ili bilo šta što ne treba.
Možda nadležna i stručna lica pronađu još neko drvo "ginka"? Zna se da ih ima u Brčkom, Šamcu, Somboru i Banjaluci po jedno. Možda se neko sjeti da ga stavi pod zaštitu?
Kako kaže Diko Simić, svi koji vide drvo "ginka" ne mogu ostati ravnodušni, jer je najveće i najljepše među drvećem i, nadasve, ljekovito.