SARAJEVO, BANJALUKA - Područne škole u BiH daleko su brojnije od centralnih osnovnih škola, a nerijetko ih pohađa jedva pet učenika, pa je njihova ekonomska opravdanost, ali i kvalitet nastave nerijetko vrlo upitan.
Na ovo su upozorili predstavnici resornih ministarstava oba entiteta navodeći da je, ipak, presudno za njihov opstanak to što zakon nalaže da je osnovno obrazovanje obavezno za svako dijete.
Tako od 580 područnih škola, koliko ih ima u Srpskoj, čak 46 škola pohađa po pet i manje učenika, ostale imaju između pet i 15 učenika, a samo u njih 84 učenici mogu steći devetogodišnje obrazovanje.
Duška Radmanović, načelnik Odjeljenja za predškolsko i osnovno obrazovanje u resornom ministarstvu, upozorila je da nastava u kombinovanom odjeljenju ne može biti jednako dobra kao u redovnom.
"U jednom odjeljenju budu učenici iz svih razreda. Nerijetko u jednom razredu od troje učenika, dvoje njih su brat i sestra, pa se dijete, kada bi trebalo da uči da se druži i da bude dio cjeline, susreće samo s jednom osobom koja nije iz njegove porodice", kazala je Radmanovićeva.
Ministarstvo kao jedno od rješenja, istakla je ona, vidi u prevozu učenika do centralne škole ili do neke veće područne škole čime bi se, s vremenom, škole s nekoliko učenika gasile.
U FBiH postoji više od 700 područnih škola u kojima nastavu pohađa više od 10.000 osnovaca. Najviše područnih škola u FBiH, njih 694, registrovano je u Tuzlanskom kantonu.
Fikret Vrtagić, stručni savjetnik za predškolsko i osnovno obrazovanje u Ministarstvu nauke TK, kaže da imaju nekoliko škola s nedovoljnim brojem učenika.
"Moramo zadržati ove škole jer svako dijete je obavezno da pohađa osnovnu školu. Centralne škole od pojedinih naselja su prilično udaljene, tako da opravdanost postojanja područnih škola, kao društvenih objekata, ima smisla i u ovom segmentu", ističe Vrtagić.
Sretko Žmukić, savjetnik u Ministarstvu nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo, kaže kako u ovom kantonu ima 17 područnih škola, što je za dvije manje u odnosu na prethodnu godinu.
"Pojedine područne škole ekonomski nisu isplative, ali ljudi, recimo u Trnovu gdje nastavu u područnim školama pohađa desetak djece, ne žele da se vrate kućama ako nemaju školu", dodao je Žmukić.
Dubravka Bosančić, pomoćnik direktora osnovne škole "Petar Kočić" u Kolima kod Banjaluke, kazala je da ova škola ima pet područnih škola u Stričićima, Pavićima, Vilusima, Lokvarima i Konotarima.
Ona je naglasila da su uslovi rada veoma teški, te da sredstva koja dobijaju na godišnjem nivou nisu dovoljna ni za ogrev.
"Stanje centralne škole je zadovoljavajuće, ali učenici područnih škola nastavu pohađaju u devastiranim objektima sa zastarjelim vodovodnim i kanalizacionim cijevima, često nestaje i struja, stolarija je propala, sala devastirana, a nedostaje i didaktički materijal", kazala je Bosančićeva.
Ona je dodala da su i oni razmišljali o prevozu učenika do škole u Stričićima, ali da se roditelji protive, jer se boje da će se gašenjem škole ugasiti i mjesto.
"U ovim mjestima živi vrlo malo ljudi, a oni smatraju da, ako se ugasi škola, koja je jedina ustanova koja tu radi, ni oni nemaju tu šta da traže", kazala je Bosančićeva.
Ona je objasnila da je veliki problem i nastavni kadar, jer u ovim školama predaju samo penzioneri, zato što su oni jedina populacija prosvjetnih radnika koja pristaje da radi u vrlo teškim uslovima.