BIHAĆ - Na području Unsko-sanskog kantona 20 od ukupno 47 osnovnih škola ne ispunjava minimalne uslove propisane pedagoškim standardima o broju učenika.
Rezultat je to smanjenog nataliteta, ali prije svega masovnog iseljavanja stanovništva s ovih prostora i odlaska velikog broja porodica s djecom van granica Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Ministarstva obrazovanja USK, prije deset godina ovdašnje osnovne škole pohađalo je 25.672 đaka, dok u ovoj školskoj godini u učionicama sjedi njih 18.042, što je razlika od preko 7.000 djece.
Po važećim pedagoškim standardima, svaka škola bi trebalo da ima minimalno 18 odjeljenja, s optimalnim brojem od 20 učenika u jednom razredu, iz čega proizilazi da bi svaka škola morala da ima barem 360 đaka.
U pomenutom ministarstvu navode kako značajan broj škola radi i djeluje ispod utvrđenog minimuma pod posebnim okolnostima, uz njihovu saglasnost, ali navode kako će u narednim godinama biti neophodno provesti reformu mreže škola.
Ovaj proces bi podrazumijevao fuziju više centralnih škola u pojedinim gradovima i općinama, ali i ukidanje značajnog broja područnih školskih ustanova.
"Analizirajući stanje u obrazovanju mišljenja smo da aktuelni socio-ekonomski procesi dovode do prirodnog gašenja područnih škola. Također, rezultati koje učenici postižu u ruralnim sredinama su ispod prosjeka u Bosni i Hercegovini i regionu, tako da reorganizacija područnih škola postaje imperativ. Veliki broj djece pohađa kombinovana odjeljenja, nedostaju im sadržaji kao što su biblioteka, fiskulturna sala i drugi, te nisu u prilici da ovladaju znanjima i vještinama na nivou kako bi to trebalo", navodi Almin Hopovac, resorni ministar obrazovanja.
Međutim, fuzionisanje ili ukidanje školskih ustanova moglo bi stvoriti brojne druge probleme, jer bi bez posla ostao veliki broj prosvjetnih radnika i pomoćnog osoblja. Zbog sve manjeg broja đaka u ovdašnjem školstvu pojavio se i problem tehnološkog viška nastavnog kadra, pa je prema posljednjim informacijama preko 400 nastavnika i profesora prekobrojno.
Već su uobičajeni primjeri da pojedini prosvjetni radnici predaju u više škola, pa i gradova, samo da bi nekako ispunili potrebnu normu nastavnih sati.
U Vladi USK navode kako bi se racionalizacijom mreže osnovnih škola mogle ostvariti značajne uštede u budžetu, koje bi na godišnjem nivou iznosile i do sedam miliona maraka, te da su reformski procesi neminovnost.
Ipak, mnogi upozoravaju kako je sektor obrazovanja veoma kompleksan i da se ne može posmatrati isključivo kroz statističke brojeve. U mnogim sredinama škole su jedina mjesta gdje se odvija društveni život i ustanove s kojima se identifikuje lokalno stanovništvo. Njihovo ukidanje imalo bi poguban značaj za te sredine.
"Obrazovanje nije samo birokratija u ministarstvu, nego i prosvjetni radnici, učenici, roditelji i svi koji su uključeni u taj segment, a niko ih ništa ne pita", kaže poslanica u Skupštini USK Zinajda Hadžić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.