TREBINJE - Potpisivanjem protokola o saradnji između trebinjskog Muzeja Hercegovine i Centra za društveno-politička istraživanja iz Banjaluke u Trebinju je zvanično otvoren trodnevni naučni simpozijum "Kosovski zavjet: istorija i kultura pamćenja u Republici Srpskoj", na kome će biti predstavljeni radovi iz oblasti istorije, arheologije i epigrafike.
Simpozijum je dio trodnevne manifestacije Vidovdanske svečanosti, koja će trajati do Vidovdana, 28. juna, kada se u večernjim satima priređuje izložba grafika Branka Šotre, a započela je u ponedjeljak, 26. juna, izložbom heraldičkih znakova srednjovjekovnih srpskih zemalja.
Nakon potpisivanja protokola, direktor Muzeja Hercegovine Ivana Grujić i Dušan Pavlović, direktor Centra za društveno-politička istraživanja, složili su se da i Republika Srpska i sve srpske zemlje moraju što više njegovati kulturu pamćenja kao zalog sopstvene budućnosti.
"Zbog te činjenice smo se, u saradnji sa našom eparhijom i Centrom, odlučili za stručna izlaganja koja će malo bliže upoznati širu javnost sa bogatstvom naše srednjovekovne istorije i arheologije i na taj način odgovoriti na zadatu temu kosovskog zaveta i istorije, odnosno kulture pamćenja u Republici Srpskoj", istakla je Grujićeva.
Iako je, kako kaže, Republika Srpska za sada posljednja srpska tvorevina u našoj bogatoj istoriji, Grujićeva je naglasila da ona baštini istoriju i tradiciju na ovim srpskim prostorima koje sežu u rani srednji vijek i vrijeme Nemanjića, kao i poslije njih, čime publika može i te kako dobro dopuniti svoja znanja i povećati sopstvenu svijest o našoj cjelokupnoj vrijednosti.
Dušan Pavlović, direktor Centra za društveno-politička istraživanja, osnovanog pri Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, pojasnio je da je zavjetni i kulturno-civilizacijski, ali u današnje vrijeme i geopolitički identitet srpskog naroda, utemeljen upravo na pravilnom razumijevanju realnosti Vidovdana.
"U dane ovog Vidovdana u Srpskoj pamtimo činjenicu da je srpski kralj Stefan Tvrtko Kotromanić poslao 1389. svog najsposobnijeg ratnika i vojvodu Vlatka Vukovića na čelu svoje vojske, koju su činili upravo naši preci sa ovih prostora, da sa knezom Lazarom i ostalim pomjesnim gospodarima dočeka mnogo moćniju vojsku na Kosovu polju", podsjetio je Pavlović.
On je istakao da nas upravo ta vertikala kao narod objedinjuje i drži u sferi slobode i istine, odnosno civilizacije u njenom punom smislu, a da je Republika Srpska u tom kontekstu reafirmacija kulturno-civilizacijskog identiteta i etosa naših predaka i kao takva je izdanak kosovskog zavjeta.