TREBINJE - Manifestacija "Srednjovjekovna pijaca" održana je juče na Trgu Travunije u starom dijelu Trebinja.
Zaboravljeni način života od prije nekoliko vijekova je predstavljen zahvaljujući kostimiziranim vitezovima od Travunije, šatorima, kao i zanatima iz tog vremena.
Manifestaciju je organizovala Nevladina organizacija "Ženski centar" iz Trebinja u okviru projekta valorizacije srednjovjekovnih spomenika u svrhu turizma, a zahvaljujući podršci UNDP-a.
Prema riječima Ljiljane Čičković, izvršnog direktora "Ženskog centra", cilj postavke srednjovjekovnog života je oživljavanje starih zanata, ali i stvaranje novog turističkog proizvoda, odnosno ponude.
"Mi smo osnovali i Udruženje vitezova od Travunije koje, budući da je tek osnovano, ima samo rekvizite i oružje koji su se nekada nosili, ali još nisu upotrijebljeni u borilačkim vještinama svojstvenim vitezovima", kaže Čičkovićeva.
Ona objašnjava da su mladići obučeni u srednjovjekovna odijela obogaćenje turističke ponude ovoga grada, te da se nadaju da će vitezovi od Travunije biti uključeni u Trebinjske ljetne svečanosti.
"Ono što bi mladići ovako obučeni mogli raditi jeste isto ono što rade mladići na Stradunu - da se slikaju sa turistima, šetaju gradom, da su naprosto interesantni i da privlače poglede na sebe", kaže Čičkovićeva.
Jelena Odavić, predsjednica "Kola srpskih sestara" iz Trebinja, pažnju na njihov štand privukla je vunenim tkanicama i grnčarijom.
"Ovakve tkanice i ćebad imate u dosta trebinjskih kuća, ali, nažalost, sve se manje izrađuju, jer je sve manje sprava pomoću kojih se tka, takozvanih stanova. Takođe malo je i onih žena koje znaju raditi na njima, a i jeftinije im je da kupe industrijske proizvode, koji, doduše, nikada nisu tako kvalitetni kao domaći", kaže Odavićeva.
Duška Savović, iako ekonomista po zanimanju, na "Srednjovjekovnoj pijaci" je izlagala ručno rađeni nakit, ženske torbe i ukrasne predmete za domaćinstvo, rađene od prirodnih materijala, poput kože, kamena, pluta, jute i slično.
"Trudila sam se da prikažem i radim onakve ukrase kakvim su se ukrašavale naše bake ili njihove bake, pa se kao detalji na pojedinim predmetima mogu naći i školjke, pužići, divlji kestenovi", objašnjava Savovićeva, kojoj ovaj zanat, kako kaže, upotpunjava kućni budžet.
Janko Vučić, kojeg su ratne nevolje iz Mostara preselile u Bileću, izložio je na pijaci duboreze, ikone i kompozicije u drvetu, kao skulpture koje uglavnom prikazuju težački život Hercegovine.
"Izrađujem ove moje drvenarije različitih vrsta, bilo da su u pitanju ikone na kojima radim oko pola mjeseca ili cijele skulptorske kompozicije na kojima sam ostavljao i po godinu dana rada. To je ono što volim i što me smiruje, makar da ga ne mogu ni prodati", kazao je Vučić.
Građani Trebinja su pokazali veliki interes za stare predmete i za srednjovjekovne vitezove, komentarišući da su to pravi suveniri Hercegovine.