BANJALUKA - Predstavnici ekoloških udruženja iz Banjaluke i Čelinca tvrde da rijeka Vrbanja u svom slivnom području ima čak 1.845 zagađivača.
Oni navode da su najčešći i najmnogobrojniji sekundarni izvori zagađenja, poput otpadnih voda iz domaćinstava, zatim iz zanatskih radnji, malih i srednjih preduzeća, mesne inustrije i klaonica.
U nekim opštinama kroz koje protiče ova rijeka ističu da pripremaju planove za smanjenje broja zagađivača i za zaštitu same rijeke.
Milorad Dokić, predsjednik međuopštiskog udruženja "Vrbanjski biseri" iz Čelinca, rekao je da su proveli istraživački projekat kojim su utvrđeni svi izvori zagađenja na slivnom području rijeke Vrbanje.
"Konstatovano je da postoji 1.845 zagađivača po mjestu, vrsti i obimu zagađenja, a pored toga smo utvrdili da se ogromne količine hemijskih sredstava za pranje troše dnevno na slivnom području", rekao je Dokić.
Trebalo bi doći do smanjenja broja zagađivača Vrbanje stavljanjem u funkciju kolektora
On je dodao da su dali prijedloge kako pokušati zaustaviti proširenje broja zagađivača, te sanacije postojećih izvora otpada.
"Bez lokalnih zajednica to ne ide i prošle sedmice smo uputili memorandum načelnicima opština Banjaluka, Kotor Varoš i Čelinac, gdje smo zahtijevali zajednički sastanak kako bismo se dogovorili", kazao je Dokić.
Prema njegovim riječima, najčešći i najmnogobrojniji su sekundarni izvori zagađenja rijeke Vrbanje, poput domaćinstava i zanatskih radnji.
"Tu su i mala i srednja preduzeća, mesna inustrija i klaonice, te ogromna odlaganja čvrstog otpada na obalu i u samu rijeku", rekao je on.
Dokić je dodao da organizacija prikupljanja čvrstog otpada nije stigla duboko u ruralna područja, te da se slabo primjenjuje.
"Utvrdili smo da je uzrok ovakvog neodgovornog odnosa ljudi nizak nivo ekološkog obrazovanja i vaspitanja", rekao je on i dodao da su u stalnom kontaktu s resornim ministarstvom, ali da od toga nemaju neke koristi.
Kako je kazao Mile Petrušić, predsjednik Udruženja "Eko-ušće" iz Banjaluke, rijeku Vrbanju najviše zagađuju fekalne i otpadne vode.
"Pored toga, imamo i odlaganje raznog smeća, od kesa, plastičnih flaša i ostalog što vandali i neodgovorni građani bacaju", kazao je Petrušić.
Naveo je da su se zbog čistoće na Vrbanji nekada kupale stotine stanovnika.
"Pa ja sam sedamdesetih godina pio vodu iz Vrbanje koliko je bila čista, ali sada nije", rekao je Petrušić i apelovao na sve nadležne da krenu u akciju zaštite.
Jelena Koprivica, portparol opštine Čelinac, rekla je da je u toku izrada lokalnog ekološko-akcionog plana, u okviru kojeg će se nalaziti i mjere na zaštiti rijeke Vrbanje od zagađenja.
Navode da su najčešći i najmnogobrojniji sekundarni izvori zagađenja, poput otpadnih voda iz domaćinstava, zatim iz zanatskih radnji, malih i srednjih preduzeća, mesne inustrije i klaonica
U Područnoj kancelariji sliva rijeke Vrbas Agencije za vode oblasnog riječnog sliva Save, kazali su da narednih godina treba da dođe do smanjenja broja zagađivača Vrbanje stavljanjem u funkciju kolektora u opštinama Kotor Varoš i Čelinac.
"Najveći zagađivači su urbane sredine i individualni zagađivači, dok imamo najmanje slučajeva industrijskih zagađivača", rekli su oni i dodali da su prisutni i slučajevi da građani bacaju i čvrsti otpad u rijeku.
Inače, rijeka Vrbanja izvire na obroncima planine Vlašić, prolazi kroz Kotor Varoš i Čelinac i u banjalučkom naselju Česma se uliva u rijeku Vrbas. Njen tok dug je 84 kilometra.