BANJALUKA - Šveđanin Džeki Arklov, osuđen za ratne zločine u BiH, ponovo je podvrgnut istrazi u Švedskoj nakon što su "Nezavisne" objavile svjedočenje Ediba Buljubašića, bivšeg poručnika HOSa, koji ga je doveo u vezu sa zločinima u logoru "Dretelj" kod Čapljine, piše švedska štampa.
Kako je prenio dnevnik `Expressen`, švedska policija vjeruje da su podaci o ubijanju Srba u logoru `Dretelj` koje je Buljubašić iznio u `Nezavisnim` vjerodostojni.
Poslije izjave Buljubašića, koji izdržava kaznu u zeničkom zatvoru zbog više ubistava, prošle sedmice su tridesetčetvorogodišnjeg Arklova ponovo posjetili tužioci.
`Arklov će biti saslušan o više ubistava izvršenih 1992. godine u logoru 'Dretelj'. Buljubašić je spreman svjedočiti o Arklovovom učešću`, piše `Expressen`.
Arklov, koji se tokom rata borio na hrvatskoj strani, krajem prošle godine pred sudom u Švedskoj osuđen je zbog ratnih zločina nad zarobljenim Srbima i Bošnjacima u logorima `Dretelj` kod Čapljine i `Heliodrom` kod Mostara. Kad je osuđen, već je bio na izdržavanju doživotne kazne zatvora zbog ubistva dva švedska policajca.
Arklov je, inače, prvi put u BiH završio u zatvoru još 1995. godine, kad su ga u Mostaru zarobili pripadnici Armije RBiH nakon što je pijan prešao liniju razdvajanja u Mostaru. Sud u Mostaru ga je tada osudio za ratni zločin na 15 godina zatvora, a Vrhovni sud u Sarajevu tu je kaznu smanjio na osam godina. Nakon kraćeg boravka u zatvoru u Zenici, Arklov je prebačen na izdržavanje kazne u Švedsku. Tamo ga je sud oslobodio zbog nedostatka dokaza.
Prema pisanju švedske štame, to je učinjeno jer ubistva Hivzije Dizdara i Alije Čolakovića u logoru `Gabela`, koja su mu stavljana na teret, nisu dokazana pošto tijela tada nisu bila pronađena. Ali sada su, kako piše švedska štampa, oba tijela pronađena i švedska policija vodi istragu o tome može li se Arklov povezati s tim ubistvima. Švedski istražioci, prenosi `Expressen`, zainteresovani su i za Arklovovu ulogu u ubistvu zatvorenika Mirsada Zuje 1993. godine.