Hronika

Doživotna robija za ubistvo čelnika RS

Doživotna robija za ubistvo čelnika RS
Foto: N.N. | Doživotna robija za ubistvo čelnika RS

BANJALUKA - Vlada RS utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, a koji uvodi doživotnu zatvorsku kaznu, i to za niz teških krivičnih djela, uključujući i ubistvo predstavnika najviših organa Srpske.

Zaživi li ovo zakonsko rješenje, na doživotnu robiju ići će se i za teško ubistvo, ali i obljubu s djetetom mlađim od 15 godina ako je usljed djela nastupila smrt djeteta.

Ista sankcija predviđena je i za najteže oblike krivičnih djela protiv ustavnog uređenja Srpske, ako je pri tome zločinac s umišljajem ubio jedno ili više lica.

Doživotna zatvorska kazna propisana je i za terorizam ako su takva djela imala za posljedicu velika razaranja ili smrt jednog ili više lica, ili ako je pri izvršenju krivičnog djela učinilac neko lice ubio s umišljajem.

Do smrti iza rešetaka išao bi i onaj ko bi se odlučio za uzimanje talaca ako pri tome s umišljajem ubije oteto lice.

Sanja Džombić, portparol Ministarstva pravde Republike Srpske, rekla je za "Nezavisne" da su inicijative za izmjene i dopune Krivičnog zakona Ministarstvu pravde podnosili različiti subjekti, nakon čega je predložen nacrt, a sada i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske imenovala je potom Radnu grupu za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske. 

U Radnoj grupi između ostalih je i advokat Tatjana Savić, koja smatra da uvođenje kazne doživotnog zatvora nije bilo nužno.

"Počinioce od njihovih namjera ne odvraća stroža kazna, već izvjesnost da će biti uhvaćeni, procesuirani i kažnjeni", rekla je Savićeva za "Nezavisne".

Kostadin Vasić, član Odbora za bezbjednost NS RS, kaže da su najveći problem povratnici u krivičnim djelima, te za njih nema nikakvog opravdanja.

"Mišljenja u Srpskoj su podijeljena. Ali moramo pokazati da imamo zakone, da se oni moraju poštivati i mi ćemo podržati takav prijedlog izmjena Krivičnog zakonika", rekao je Vasić za "Nezavisne".

Kako je dodao, bio je niz gnusnih djela, poput terorizma u Zvorniku, te da su svi mišljenja da je opravdano da takvi počinioci dobiju doživotnu kaznu zatvora.

Inače, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika donosi još neke novine. Recimo, opšti maksimum kazne zatvora povećan je sa 20 na 30 godina. Osim toga, za određena krivična djela kod kojih je kazna zatvora propisana sa minimumom od pet ili tri godine, bez navođenja posebnog maksimuma, izvršena je izmjena na način da je propisan i poseban maksimum u trajanju od 20 godina.

Povećane su i minimalne kazne zatvora kod krivičnog djela trgovina djecom, zloupotreba povjerenja i terorizam (sa osam na deset i sa deset na 12 godina).

Ovim izmjenama se propisuje i obavezna zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti onom ko je osuđen za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja, primanje mita ili trgovinu uticajem. Osim toga, povećani su rokovi zastarjelosti krivičnog gonjenja i rokovi zastarjelosti izvršenja kazne. Novim zakonskim rješenjem uvodi se i kazna oduzimanja vozačke dozvole.

Iz Vlade RS rekli su da su osnovne razlike prijedloga u odnosu na nacrt Krivičnog zakonika Republike Srpske rezultat opravdanih i prihvaćenih primjedaba i sugestija koje su iznesene na sjednici NS RS tokom javne rasprave te koje su dostavljene u pisanoj formi Ministarstvu pravde.

Smijenjena dva direktora

Vlada RS smijenila je juče vršioca dužnosti direktora Bolnice u Prijedoru Mirka Sovilja (DNS), a na tu poziciju imenovan je Andrija Vukotić (SNSD), potvrdili su izvori "Nezavisnih".

Kako je potvrđeno "Nezavisnim", sa pozicije direktora Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida u Prijedoru razriješen je Ranko Vučković (DNS), dok je na ovu funkciju imenovan Stevica Dronjak.

Vlada je juče utvrdila Nacrt zakona o notarskoj službi u Srpskoj, a u odnosu na važeći zakon izmijenjene su odredbe koje se tiču službenih sjedišta i broja notara na način da se za područje svake jedinice lokalne samouprave u RS određuje jedno službeno sjedište notara.

"Broj notara u službenom sjedištu određuje se uzimajući u obzir godišnji broj isprava koje se notarski obrade, stepen razvijenosti jedinice lokalne samouprave kao i interes građana. Pooštreni su uslovi za imenovanje notara. Propisana su ovlaštenja pomoćnicima notara da obavljaju sve poslove osim notarske obrade isprava i ostavinskog postupka", stoji u saopštenju iz Vlade RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije