VAŠINGTON, SARAJEVO - Bosna i Hercegovina ima nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv narkotika, kao i komisiju za njihovo uništavanje, ali ograničeni resursi sputavaju njihov rad, stoji u najnovijem Izvještaju Stejt departmenta o trgovini drogom.
"Postoje dokazi o povezanosti bh. kriminalnih elemenata sa organizovanim kriminalnim mrežama iz Rusije, Albanije, Srbije, Kosova, Crne Gore, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Italije i, u posljednje vrijeme sve češće, Južne Amerike. Ne postoje vjerodostojni dokazi o umiješanosti bh. zvaničnika u trgovinu narkotika iako je prisutna korupcija među zvaničnicima koji se nalaze na nižim položajima", navodi Stejt department.
U izvještaju, koji je objavljen u Vašingtonu, navodi se da naša zemlja nije značajan proizvođač niti potrošač narkotika ili srodnih hemikalija.
"BiH se prvenstveno smatra tranzitnom zemljom za trgovinu drogom zbog svoje lokacije duž tradicionalne 'balkanske rute' krijumčarenja droge koja se kreće između centara za proizvodnju i preradu u jugozapadnoj Aziji i tržišta u Zapadnoj Evropi", navodi se u tom dokumentu.
Dalje se dodaje da je BiH ostvarila skroman napredak u smanjenju protoka nelegalnih narkotika preko svoje teritorije u prošloj godini, ali se i dodaje da kapaciteti za sprovođenje zakona i bezbjednosne institucije na svim nivoima vlasti zahtijevaju dalje proširenje.
Naša zemlja nije značajan proizvođač niti potrošač narkotika ili srodnih hemikalija
"Slabe državne institucije, fragmentirane strukture za sprovođenje zakona, nedostatak kapaciteta, kao i nepotpuna saradnja i razmjena informacija između nadležnih organa na različitim nivoima vlasti doprinose ranjivosti BiH kada je riječ o trgovini narkoticima", ističe se u izvještaju.
Još stoji i da postoji politička volja da se poboljša sprovođenje kontrole narkotika u mnogim krugovima bh. vlade.
Navodi se i da SAD i EU pružaju tehničku pomoć koja omogućava BiH da poboljša svoju sposobnost u borbi protiv krijumčarenja narkotika i da postigne nivo usaglašenosti sa relevantnim međunarodnim konvencijama.
"Bh. agencije za sprovođenje zakona su poboljšale saradnju sa regionalnim i međunarodnim agencijama i veoma često sarađuju sa susjednim zemljama, što dovodi do hapšenja i značajne zapljene", navodi se u tom izvještaju.
U izvještaju stoji i da su Granična policija BiH, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, te Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u proteklom periodu zabilježile određena poboljšanja, ali "nedovoljno finansiranje, kao i nedovoljna oprema i ljudstvo, i dalje predstavljaju veliki problem i izazov".
"SIPA i dalje nastavlja da koordiniše istrage i dijeli informacije s američkim agencijama za sprovođenje zakona", piše u izvještaju Stejt departmenta. Još se ističe i da su bh. i regionalne organizovane kriminalne grupe i dalje prilično angažovane na distribuciji narkotika u zemlji.
"Naser Keljmendi nagodio se s pravosuđem"
Iako je američka vlada Nasera Keljmendija, poznatog narko-bosa, stavila na listu vodećih međunarodnih dilera droge, crnogorski tužioci tvrde da nema dokaza protiv njega, a za nelegalnu gradnju u Ulcinju postigao je nagodbu sa pravosudnim organima, navedeno je u izvještaju Stejt departmenta o trgovini drogom u Crnoj Gori.
U tom dokumentu stoji da su Pljevljak Duško Šarić i Keljmendi međunarodni narko-dileri, a policija procjenjuje da je 25 crnogorskih kriminalnih grupa umiješano u međunarodnu trgovinu narkoticima.
"Iako je crnogorska policija učestvovala u nekoliko međunarodnih operacija, nevladine organizacije nastavljaju da kritikuju Vladu zbog neuspjeha da prekine aktivnosti glavnih narko-dilera", navodi Stejt department.
Crnogorski mediji podsjećaju da, uprkos odluci Vlade SAD, crnogorsko tužilaštvo nije procesuiralo Keljmendija, već je zbog nelegalne gradnje morao da plati kaznu od 10.000 evra. Nakon pokretanja potjernice vlasti BiH, Keljmendi je u bjekstvu.