HAG - Bivši oficir Unprofora Dejvid Frejzer izjavio je u ponedjeljak pred Haškim tribunalom na suđenju nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću da je Armija BiH 1994. i 1995. godine bar jednom granatirala svoje civile u Sarajevu, s namjerom da za žrtve optuži bosanske Srbe.
"Muslimani su bili odgovorni za gađanje svojih civila i mi (UN) smo uložili zbog toga protest vlastima u Sarajevu", rekao je Frejzer i dodao da je informaciju o muslimanskim napadima na djecu čuo od vojnika UN.
Frejzer je tokom unakrsnog ispitivanja izjavio da je "u jednom slučaju" bilo utvrđeno da je minobacačka granata sa položaja Armije BiH doletjela na mjesto u centru Sarajeva, koje je neposredno prije toga pogodila granata ispaljena sa položaja VRS.
Svjedok nije mogao da kaže kada se to tačno dogodilo, ali je eksplozije locirao u "okolinu Skenderije i pijace".
"Zajednička istraga, koju smo sproveli sa muslimanskom stranom, pokazala je da je, odmah poslije srpskog napada, druga minobacačka granata doletjela sa položaja Armije BiH. Unprofor je zbog toga protestovao kod obje strane", izjavio je Frejzer.
Na pitanje s kakvom je namerom ABiH to uradila, kanadski oficir je odgovorio: "Izgledalo je da je namjera Muslimana bila da izazovu više žrtava i da za to okrive Srbe".
Frejzer je dodao i da je svoje bilješke o tom incidentu odavno dao tužilaštvu Tribunala, ali je tužilac Alan Tiger rekao da ih tužilaštvo nema.
Prema Frejzerovim riječima, muslimanski snajperi djelovali su sa zgrada Unisa i vlade u centru Sarajeva, a pokretni minobacači otvarali su vatru iz blizine komandi UN da bi izazvali srpsku reakciju, zbog čega je Unprofor često protestovao kod vlasti.
Svjedok tužilaštva je ocijenio da su artiljerijski napadi na muslimanske vojne ciljeve, uključujući vojna vozila, skladišta municije i mjesta komande, bili legitimna strategija, ali da se to ne odnosi na napade na mete u blizini civila ili civilnih instalacija.
Karadžić je rekao da su muslimanska vojska i vojne instalacije bili svuda po gradu, ali Frejzer se nije složio s tim, mada nije mogao da navede koji je dio grada bio isključivo civilni, i dodao da su među metama srpskih napada bili i zgrada Predsjedništva i drugi dijelovi grada, koji nisu imali nikakav vojni značaj.
General Frejzer je istakao i da bi on, da je bio na mjestu srpskih snaga, u mnogim slučajevima izbjegavao da koristi artiljeriju čak i protiv vojnih meta, jer ne bi mogao garantovati da u napadima ne bi stradali i civili.
On je ocijenio da je pouzdanost i dosljednost vojnih posmatrača UN, čija je komanda bila u Zagrebu, zavisila od toga iz koje su zemlje i dodao da su se komandanti Unprofora oslanjali uglavnom na sopstvene izvore kako bi potvrdili informacije sa terena.
Govoreći o navodima tužilaštva da je general Ratko Mladić blokirao ulazak humanitarnih konvoja u Sarajevo, Karadžić je rekao da su Srbi, zbog šverca oružja u grad, morali da pojačaju kontrolu vozila.
Frejzer je na to odgovorio da kontrola mora da postoji, ali ne u toj meri da se humanitarni konvoji sprečavaju da dođu do odredišta i podsjetio da su UN vršile istragu vezanu za šverc oružja, identifikacionih dokumenata, alkoholnih pića i cigareta u Sarajevu.
Kanadski general je, takođe, priznao da je moguće da je vozilo francuskog komandanta policijskog voda UN dignuto u vazduh zbog antišvercerskih aktivnosti tog Francuza.
Frejzer je bio oficir UNPROFOR-a u Sarajevu od aprila 1994. do maja 1995. godine.
Suđenje nekadašnjem predsjedniku RS nastavljeno je pošto su prethodne dvije sjednice, u četvrtak i petak, bile prekinute zbog Karadžićevog lošeg zdravstvenog stanja.
Karadžić bi sutra trebo da nastavi unakrsno ispitivanje Frejzera.