SARAJEVO
Ističe da se na samoubistva rjeđe odlučuju osuđenici ovog zatvora, dok su tome skloniji pritvorenici jer su pod stresom dok čekaju presudu.
`Oni stalno borave u sobama i nemaju radni angažman. Izlaze iz ćelija samo u šetnju i kada imaju posjetu jednom sedmično. Osuđenici su se pomirili s kaznom i rijetko koji pokuša izvršiti samoubistvo, a imaju i radni angažman, te slobodne aktivnosti`, naglašava Krpan.
Ističe da u zatvoru ima i dosta narkomana s psihičkim problemima.
`Oko 40 odsto zatvorenika uzima terapiju koja je zamjena za drogu i metadon koji im propisuje naš psihijatar. S takvim zavorenicima teško je komunicirati jer su autodestruktivni`, kaže Krpan.
Jedan od osuđenika s kojim smo razgovarali u zatvoru smatra da se pojedinci odluče na samoubistvo jer su slabe ličnosti koje ne mogu da se pomire sa situacijom u kojoj se nalaze.
`Treba biti jak pa naučiti živjeti u zatvoru. Ovdje se nauči životna škola`, kaže tridesetpetogodišnji N.Z., osuđen za ubistvo.
Rešad Fejzagić, pomoćnik federalnog ministra za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija, kaže da Ministrastvo nema direktne nadležnosti kada je riječ o suzbijanju samopovređivanja i pokušaja samoubistva u KPZ-ovima.
Takođe, Ministarstvo nema odgovarajuću statistiku o broju i razlozima suicidnih pokušaja.
`Iako nemamo adekvatne pokazatelje razlozi prvenstveno leže u psihološkoj i psihopatološkoj strukturi zatvorenika, ovisnosti o drogi i alkoholu, te socijalanoj i materijalnoj nezbrinutosti`, kazao je Fejzagić i dodao da bi bolji uvjeti izdržavanja kazne mogli pozitivno uticati na sprečavanje ovakvih slučajeva.
Gutaju kašike i šarafe
Mladen Krpan kaže da se pritvorenici najčešće povređuju staklom, kojim prerežu vene.
`Imamo i slučajeva gutanja kašika, šarafa, baterija od daljinskih upravljača. Od oko 15 pokušaja samoubistava vješanjem u proteklih sedam godina, dva su završila smrtnom posljedicom. U ostalim slučajevima straža je brzo reagirala i skidala ljude s vješala`, kaže Krpan i dodaje da zatvorenici za vješanje uglavnom koriste čaršafe.