HAG - Tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka optužbe, penzionisanog britanskog generala Ruperta Smita, bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je u četvrtak tvrdio da je UNPROFOR, na čijem čelu je bio Smit u BiH 1995. godine, "svjesno i planski postao saveznik naših protivnika da bi im omogućio bolju pregovaračku poziciju".
Smit je odgovorio da nije svojim postupcima činio ništa da bi poboljšao poziciju druge strane.
Međutim, Karadžić, koji je više puta tokom unakrsnog ispitivanja sugerisao da se Smit svrstao na muslimansku stranu tokom građanskog rata, predočio je stav jednog uglednog američkog novinara koji je za NATO bombardovanje srpskih položaja krajem avgusta 1995. godine napisao: "Postali smo muslimansko vazduhoplovstvo".
NATO udari na srpske položaje dogodili su se zbog granatiranja pijace Markale u Sarajevu 28. avgusta 1995. godine za šta je optužena Vojska Republike Srpske, a što Karadžić pobija tezom da su muslimanske snage taj napad inscenirale da bi izazvale NATO intervenciju.
U televizijskom intervjuu, puštenom u sudnici, ruski pukovnik Andrej Demorenko dan poslije incidenta na Markalama kaže da je zaključak istražitelja UN da je granata došla sa srpskih položaja netačan i da istraga nije valjano obavljena.
"Ovo je pogrešan materijal i netačan zaključak o događajima koji su se dogodili u Sarajevu", rekao je tada Demorenko apelujući na međunarodne snage da prekinu i zaustave laži o srpskoj agresiji.
Smit je rekao da Demorenkov stav nije direktno uključen u njegov izvještaj o tom incidentu.
Karadžić je svjedoka pitao zbog čega nije pristao na prijedlog generala Ratka Mladića da mješovita komisija vodi istragu o incidentu na Markalama, a koja bi uključivala UNPROFOR, srpsku i muslimansku snagu, Smit je odgovorio da je morao da brzo donese odluku i da bosanska vlada nikako ne bi prihvatila mješovitu komisiju.
Karadžić je upitao Smita da li je znao da su snage za brzo reagovanje UN koristile toksičnu i radioaktivnu municiju. Smit je to negirao rekavši da snage pod njegovom komandom nisu takvu municiju koristile, a da za ona područja koja je NATO gađao pita nekoga iz avijacije NATO.
Karadžić je dokazivao i da se zona totalnog isključena teškog oružja, koja je bila pod kontrolom UN, odnosila samo na srpsko oružje i da je važilo pravilo da ako srpska vojska prekrši sporazum onda će biti bombardovana, a što je Smit negirao.
"Ne, zona isključenja važila je kako za Armiju BiH tako i za VRS", rekao je Smit.
Karadžić je, takođe, sugerisao da je Smit doveo u Srebrenicu krajem aprila i početkom maja 1995. godine vojne posmatrače, koji su bili sposobni za navođenje NATO aviona i da je to uradio u cilju pripreme bombardovanja srpske strane.
Svjedok je i to negirao naglasivši da su mu posmatrači bili potrebni radi veze sa enklavom i jednim dijelom radi praćenja situacije iz vazduha.
"Želio sam da se uvjerim da ću moći da obezbijedim samoodbranu snaga UN u enklavama", rekao je Smit.
Unakrsno ispitivanje Smita biće nastavljeno u petak.