HAG - Optuženi Radovan Karadžić osporavao je u utorak pred Haškim tribunalom nalaze istraga o artiljerijskim udarima na Sarajevo 1994. po kojima su granate ispalile srpske snage, a zaštićeni svjedok optužbe KDŽ-477 ostao je pri tom iskazu.
Tadašnji predsjednik RS optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada na civilne četvrti, 1992-95.
Svedok KDŽ-477, u to vrijeme kriminalistički tehničar u sarajevskoj policiji, izjavio je da su tri minobacačke granate 22. januara 1994. u sarajevskom naselju Alipašino Polje ubile šestoro djece, a ranile petoro građana.
Kako je svjedok rekao, istragom, u kojoj je on učestvovao, utvrđeno je da su granate doletjele iz pravca Nedžarića, gdje su bili položaji Vojske RS.
U unakrsnom ispitivanju, Karadžić, koji se brani sam, sugerisao je da istraga UNPROFOR-a nije došla do takvih nalaza.
KDŽ-477 odgovorio je da, pošto je sastavio svoj izvještaj o događaju, nije imao uvida u druge dokumente.
Sličan odgovor svjedok je dao i pošto mu je Karadžić predočio dokument "obavještajnih organa" Armije BiH u kojem se navodi da nije bilo moguće utvrditi tačno pravac iz kojeg su granate doletjele.
Suđenje Karadžiću biće u srijedu ujutro nastavljeno iskazom sljedećeg svjedoka optužbe, a to bi trebalo da bude pripadnik misije UN koga su u proljeće 1995. zarobile srpske snage i, po optužnici, koristile kao živi štit pred vazdušnim napadima NATO.
Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, progon nesrba širom BiH i uzimanje međunarodnih talaca 1992-95. godine.
Vezana vijest:
Karadžić traži saslušanje predstavnika Venecuele