GETEBORG - Apelacioni sud Švedske smanjio je juče kaznu Radetu Koturu (57), kontroverznom švedskom biznismenu rodom iz Kozarske Dubice, sa 14 na 12 godina robije, koju je dobio zbog naručivanja atentata i višemilionske utaje poreza.
Apelacioni sud je ujedno oslobodio Kotura krivice za naručivanje ubistva podgoričkog biznismena Ratka Đokića, koji je ubijen u Stokholmu 5. maja 2003. godine.
Apelacioni sud ukinuo je prvostepenu presudu Okružnog suda u Geteborgu u tački koja se odnosi na Đokića, dok su ostale tačke potvrđene.
Drugostepenom presudom Kotur je proglašen krivim za naručivanje neuspjelog atentata na svog kuma Sašu Petrovskog, te za kriminalna djela povezana s utajom poreza.
Isto kao i u prvostepenom postupku oslobođen je za naručivanje neuspjelog atentata na Vuka Sarovića, u kojeg je pucano 31. maja 2004. godine u Geteborgu.
U obrazloženju presude Sudsko vijeće Apelacionog suda navelo je da nema dokaza koji potvrđuju da je Kotur naručio ubistvo Đokića, jer je izvršilac ubistva Nenad Mišanović povukao svoj iskaz.
Mišanović, koji je osuđen na doživotnu robiju, bio je glavni svjedok Švedskog državnog tužilaštva i u istrazi je naveo da je Kotur naručio Đokićevu likvidaciju, jer mu je smetao u poslu s kockarskim aparatima. Međutim, na suđenju Mišanović je to negirao navodeći da je riječ o namještaljci, jer je postojao interes da Kotur završi u zatvoru.
Takav dokaz Apelacioni sud nije prihvatio navodeći da se optužnica oslanja na podatke iz "druge ruke", što nije nepobitan dokaz da je Kotur bio naručilac zločina.
Koturu, kojeg švedski mediji nazivaju "kralj kocke", potvrđena je kazna za grubo kršenje Zakona o kocki i neplaćanje poreza, ali nije prihvaćena optužnica da je otežavao kontrolu poreza.
U toj tački Kotur je proglašen krivim da je tokom 2006. i 2007. godine izbjegao da plati porez u iznosu od oko 92 miliona maraka na prihode iz njegove kockarske imperije.
Kotur je uhapšen u Londonu 22. novembra 2007. godine, na osnovu potjernice koju je za njim raspisalo švedsko pravosuđe.
Tokom suđenja kazao je da nije kriv ni po jednoj tački optužnice, tvrdeći da je on zapravo žrtva zavjere.
Zajedno s njim osuđeno je još devet ljudi, većina porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika, koji se dovode u vezu s njegovim kriminalnim aktivnostima. Međutim, njima su izrečene znatno niže, gotovo simbolične kazne, od obaveze društvenokorisnog rada pa do dvije godine zatvora.
Na drugostepenu presudu obje strane imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu Švedske.