BANJALUKA - Sudski postupci u BiH suočeni su sve više sa svjedocima koji ne žele govoriti istinu, odnosno lažno svjedoče, a u većini slučajeva ne znajući da to predstavlja ozbiljno krivično djelo za koje može biti izrečena kazna do pet godina robije.
Tako su se tokom suđenja mogla čuti lažna svjedočenja od krađe automobila pa do zajedničkog gledanja vijesti sa optuženim.
Pravni stručnjaci u BiH su jednoglasni u stavu da su motivi svjedoka za laganjem različiti, od davanja lažnih alibija optuženima do straha.
Prva optužnica za lažno svjedočenje pred nekim sudom u BiH, odnosno RS, podignuta je u julu 2009. godine kada je Specijalno tužilaštvo RS odlučilo kazniti svoje svjedoke u postupku koji je vođen u slučaju "Auto-mafija".
Ramiz Bistrivoda iz Vogošće u julu 2009. godine osuđen je na šest mjeseci uslovne kazne jer je lažno svjedočio o krađi vlastitog automobila. On je priznao krivicu i pojasnio kako je lažno svjedočio bojeći se za bezbjednost svoje porodice i sebe lično.
Najstroža kazna za lažno svjedočenje izrečena je u novembru 2009. godine protiv Prijedorčanina Borisa Pajića. Ovaj svjedok je naime, dao lažni alibi Vanji Vukoviću, optuženom za podmetanje eksplozivne naprave pod automobil Gorana Mikanovića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja za sprečavanje proizvodnje i prometa opojnih droga CJB Banjaluka.
Pajić je osuđen na pola godine zatvora.
Najzanimljivija lažna svjedočenja mogla su se čuti u postupku koji je vođen protiv organizovane kriminalne grupe optužene za otmicu banjalučkog biznismena Stanislava Koljančića.
Svjedoci odbrane, odnosno optuženih, tako su redom davali alibije optuženima, pa su pričali da su na dan otmice Koljančića gledali zajedno dnevnik, radili diplomski rad, putovali u neke druge gradove zajedno i slično. Na kraju, svi su zbog lažnog svjedočenja priznali krivicu, a "najgore" je prošao Mirsad Alagić iz Zenice, koji je zbog lažnog svjedočenja i davanja alibija optuženom Boriši Deleviću, osuđen na novčanu kaznu od 5.000 KM.
Alagić se nakon priznanja branio kako je lažno svjedočio zbog dugogodišnjeg porodičnog prijateljstva.
Advokat Faruk Balijagić navodi da i pored svega većina tužilaca u BiH uglavnom ne procesuira ovakva krivična djela, jer je, prema ocjeni ovog advokata, u BiH izabran sistem nesposobnih tužilaca.
"U krivične zakone koji egzistiraju u BiH uvrštena je odredba o davanju lažnog iskaza, a za koje može biti izrečena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Prilikom svakog glavnog pretresa u sudovima u BiH predsjednik vijeća je dužan da upozori svjedoka da davanje lažnog iskaza predstavlja ozbiljno kršenje zakona, koje je kažnjivo zatvorskom kaznom", naveo je Balijagić.
On je podsjetio da u Haškom tribunalu za lažna svjedočenja mogu biti izrečene zatvorske kazne do sedam godina i novčana kazna od 200.000 evra, te da tamošnji tužioci pribjegavaju podizanjem optužnica za lažno svjedočenje kada se za to ukaže prilika.
"Iz vlastitog iskustva znam za 20 predmeta u kojima su svjedoci dali lažne iskaze pred sudom, u odnosu na one koje su dali tokom istrage, no tužiocima nije ni palo na pamet da procesuiraju ova krivična djela", istakao je Balijagić.
Kažnjen i Berluskonijev advokat
Britanac David Mils, bivši advokat bivšeg šefa italijanske vlade Silvija Berluskonija, osuđen je u februaru 2009. godine na četiri i po godine robije jer je lažno svjedočio u korist Berluskonija.
U kasnijem postupku bio je optužen i Berluskoni koji je terećen da je Milsu isplatio 600.000 dolara kako bi lažno svjedočio na dva suđenja krajem devedesetih godina, u korist Berluskonija, ali je ovaj postupak obustavljen jer je optuženi imao imunitet od krivičnog gonjenja.