SARAJEVO - Policija je radi provjere izuzela računar s kojeg je četrnaestogodišnjak iz Sarajeva, u utorak prije nego što se objesio, svojim drugovima slao poruke i najavljivao samoubistvo, potvrdio nam je juče sagovornik uključen u istragu.
U sarajevskoj policiji rečeno nam je da još nije poznat razlog zbog kojeg je dječak A.T. oduzeo sebi život, ali da se sprovodi istraga koja bi trebalo da rasvijetli okolnosti.
Smrt A.T., učenika Osnovne škole "Osman Nakaš" u Sarajevu, koji je juče sahranjen na groblju Vlakovo, potresla je njegove školske kolege i profesore.
Srećko Zekić, direktor OŠ "Osman Nakaš", kazao je da je A.T. bio vrlodobar učenik osmog razreda. Tvrdi da je bio vrijedan i omiljen među vršnjacima u školi.
"Profesori nisu ništa čudno primjećivali u ponašanju A.T., ali učenici sada govore da je pričao da će se ubiti", rekao nam je Zekić.
Dječak se objesio u utorak, oko četiri sata, u potkrovlju porodične kuće u sarajevskom naselju Aneks. Uoči samoubistva, o svom naumu govorio je školskim kolegama s kojima se dopisivao preko Interneta, te je majka jedne od djevojčica, navodno, obavijestila i roditelje dječaka.
Milanka Miković, profesor socijalne patologije, upozorava da problemi koji se odraslima čine zanemarljivim djetetu predstavljaju nepremostivu teškoću, iz koje ono kao jedini izlaz vidi samoubistvo.
"Svaku izjavu da dijete ili adolescent želi počiniti suicid treba uzeti najozbiljnije. Roditelji odmah treba da zatraže pomoć ili psihologa u Centru za socijalni rad ili da se obrate porodičnom ljekaru ili nekoj stručnoj osobi kojoj dijete vjeruje", naglasila je Mikovićeva.
Tvrdi da je ranije bilo nezamislivo da dijete počini samoubistvo, što je u posljednjih nekoliko godina izraženo u cijelom svijetu. Upozorava i da zbog senzacionalističkog pisanja o djeci koja su počinila suicid neki mladi u samoubici vide junaka i poistovjećuju se s njim, te o tim slučajevima ne bi ni trebalo pisati.
Mićo Letić, inspektor u MUP-u Kantona Sarajevo za maloljetničku delinkvenciju, podsjeća da su pripadnici ovog ministarstva držali predavanja u školama i učenicima i roditeljima o rizicima koje nose internetski sadržaji. Kaže da su djeca i maloljetnici, po statistikama, najčešći korisnici Interneta u svrhu zabave. On ističe da, pored svih prednosti Interneta, anonimnost komunikacije preko Interneta donosi i stanovite rizike.
"Mnogi maloljetnici drže da je stavarnost ono što im mediji predstave kao stvarnost. Roditelji često prepuštaju djeci da se sama snalaze u velikom medijskom prostoru i time propuštaju prigodu za nenametljivu edukaciju i usmjeravanje djece", upozorio je Letić.
Napominje da roditelji imaju obavezu da djecu uče ispravnom korištenju medija, usmjeravajući njihovu svijest kako bi ona bila u stanju formulisati ispravne i objektivne sudove koji će ih voditi izboru ili odbacivanju programa koji im se nude.
"Roditelji moraju razgovorati sa djecom i upoznati ih sa mogućim opasnostima mas-medija: šta je dozvoljeno, a šta je zabranjeno. Roditelji treba da igraju igrice sa djecom i da gledaju šta ona rade, te zajedno s njima da surfaju Internetom i da pokažu interes za medije koje djeca konzumiraju i da razgovaraju o onome što se događa na ekranima i osjećanjima koja to izaziva", objasnio je Letić.
Egzistencijalni problemi najčešći uzrok
Podatke o broju samoubistava na području FBiH u protekloj godini i o starosnoj dobi ljudi koji su izvršili suicid juče nismo mogli dobiti u Federalnoj upravi policije (FUP).
Ćamil Kreso, šef Odsjeka za odnose s javnošću FUP-a, kazao je da izvještaj o samoubistvima nije gotov te naglasio da će javnosti biti dosutpan danas.
Prema nezvaničnoj statistici, u prvih osam mjeseci prošle godine u FBiH je 161 osoba izvršila samoubistvo, od čega su tri bile maloljetne. Najviše suicida izvršeno je vješanjem, a najčešći povodi su neriješena egzistencijalna pitanja.