BANJALUKA - U Republici Srpskoj samo u prva četiri mjeseca ove godine na radnom mjestu poginulo je troje, a teže povrijeđeno 17 radnika, dok su se u toku prošle godine desile 52 teže povrede i pet sa smrtnim ishodom, podaci su iz Inspektorata RS.
Međutim, samo u toku juna na građevinama u RS, što ne ulazi u navedenu statistiku, poginula su još dva radnika.
Četrdesetpetogodišnji Damir Savanović, koji je radio kao pomoćni radnik u preduzeću "Megadrvo inženjering" iz Bijeljine, preminuo je prije petnaestak dana nakon što je tokom izvođenja građevinskih radova pao s petog sprata. Posljednji slučaj u kojem je na radnom mjestu smrtno stradao radnik desio se u četvrtak u Trebinju. Svetozar Čukvas, četrdesetsedmogodišnji radnik koji je bio zaposlen u preduzeću "Građevinsko zanatstvo", poginuo je prilikom izvođenja radova na zgradi kada je pao s visine od 12 metara.
Iz Inspektorata RS navode da se najveći broj povreda i smrtnih ishoda dogodio u oblasti građevinarstva, drvne industrije i šumarstva.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da su, s obzirom na to da trenutno nema mogućnosti za državni zakon, Federacija BiH i RS usvojile iste principe kada su u pitanju novi entitetski zakoni o zaštiti na radu i o zaštiti zdravlja na radu.
"Zakon je baziran na preventivi, utvrđivanju rizika i svođenju rizika na najmanju moguću mjeru", kazao je Bakšić.
Prema njegovim riječima, problem nije samo u gazdama, već i u radnicima, koji se često ne pridržavaju propisanih mjera zaštite.
Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, kaže da imamo moderan evropski Zakon o zaštiti na radu, ali da, kada je u pitanju njegova primjena, zaostajemo za evropskim, pa čak i susjednim zemljama. Ističe da poslodavci moraju stvoriti uslove da provodivost zakona bude u potpunosti implementirana. Međutim, navodi ona, i radnici moraju poštivati Zakon o zaštiti na radu i njime propisane aktivnosti.
"Ono što se može vidjeti golim okom jeste da kod nekih građevinskih preduzeća ljudi bez zaštitnih odjela, odgovarajućih kaciga i skela rade svoj posao, i naravno da se dešavaju nesreće", kaže Mišićeva.
Ona naglašava da određeni broj poslodavaca još odbija ili traži "milion razloga da ne primijeni u potpunosti Zakon o zaštiti na radu", ali da postoje i oni koji ga primjenjuju.
"Mislim da je u ovom trenutku važno da inspektori ne idu samo na prijave i pozive, nego da što češće idu u nenajavljene posjete u kontrolu poslodavaca, jer tu je ulog ljudski život", kazala je Mišićeva.
Problem je, ističe, i što pojedini radnici u strahu od gubitka radnog mjesta često ne prijavljuju poslodavce koji ne poštuju Zakon o zaštiti na radu.
"Svake godine se povećava broj stradalih na radnom mjestu. To je opomena svima nama da moramo raditi više u sprovođenju zakonskih rješenja", riječi su Mišićeve.
A kako bi radnici imali veću zaštitu na radu, iz Inspektorata RS poručuju da su poslodavci dužni da do kraja jula ove godine donesu akt o procjeni rizika za sva radna mjesta u radnoj sredini.
"Procjena rizika zasniva se na sistematskom evidentiranju i procjenjivanju svih štetnih faktora u procesu rada, mogućih opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i radnoj sredini, kao i utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili speračavanje rizika", navela je Radmila Puzić, glavni republički inspektor rada i zaštite na radu.
Prema njenim riječima poslodavac je dužan da obezbijedi da radni proces bude prilagođen fizičkim i psihičkim mogućnostima radnika, a radna sredina, sredstva za rad, te sredstva i oprema za ličnu zaštitu budu uređeni, odnosno proizvedeni i obezbijeđeni da ne ugrožavaju rad i zdravlje radnika.
Zakon o zaštiti na radu propisuje kazne za nepoštivanje odredbi zakona u rasponu od 1.000 do 15.000 KM za preduzeće, a za odgovorno lice u preduzeću od 150 do 1.500 KM.