SARAJEVO - Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je optužnicu protiv Nedžada Brankovića, bivšeg premijera Federacije BiH, Namika Bušatlića, bivšeg direktora "Energopetrola" Sarajevo, te još sedam osoba zbog nezakonitosti kod dokapitalizacije ove sarajevske naftne kompanije.
Alem Hamzić, portparol Tužilaštva KS, kazao je u petak da je optužnica podnesena za krivična djela sklapanje štetnog ugovora, pomaganje pri sklapanju štetnog ugovora i za nesavjestan rad u službi, čime je načinjena šteta po FBiH i "Energopetrol" od 32 miliona KM. "Optužnica je proslijeđena Općinskom sudu u Sarajevu na potvrđivanje", dodao je Hamzić.
Kako nezvanično saznajemo, osim Brankovića i Bušatlića, optužnica je podignuta protiv članova Komisije za provođenje tendera za dokapitalizaciju "Energopetrola", koja je formirana 2005. godine. U pitanju su Kasema Ćatović, koja je nakon ostavke Rešada Žutića imenovana za predsjednika ove komisije, te članovi Mirko Puljić, Sead Kreso, Ahmed Žilić, koji je bio pravni konsultant Agencije za privatizaciju FBiH, Anka Šešlija i Alma Haseta. Deveti kojeg obuhvata optužnica je inicijala S.P. Prema dopuni rješenja Vlade FBiH iz 2005. godine, kao novi član Komisije imenovan je Safet Proho, ali nismo dobili potvrdu da je on deveti optuženi.
"Predmet je došao u Općinski sud. Stiglo je pet paketa dokaza. U pitanju je složen predmet i sudija ima 15 dana roka da potvrdi ili odbaci optužnicu", pojasnila je Amra Hodžić, portparol Općinskog suda u Sarajevu.
Ugovor o dokapitalizaciji sklopljen je 2006. godine sa hrvatsko-mađarskim konzorcijem INA-MOL. Tada je na čelu Vlade FBiH bio rahmetli Ahmet Hadžipašić, a ministar energije, rudarstva i industrije je bio Izet Žigić. Hadžipašića je 2007. godine naslijedio Branković, a Žigića Vahid Hećo.
Branković je u petak izjavio da je on ministar prometa i komunikacija FBiH bio kada je došlo do dokapitalizacije "Energopetrola".
"Nisam imao resorne nadležnosti", dodao je bivši prvi čovjek Vlade FBiH.
Ahmed Žilić je kazao da će imati zanimljive komentare o svemu ovome, ali još nije dobio optužnicu.
Kasema Ćatović je rekla da od suda očekuje nepristrasnost, objektivnost i poštivanje zakona pa nema bojazni da će sud potvrditi optužnicu, te istakla da je Komisija samo pregovarala između Vlade FBiH i konzorcija kojeg je Vlada izabrala i nije bila ovlaštena da zaključuje ugovor o dokapitalizaciji niti da prati njegovu realizaciju, što je trebao da radi resorni ministar.
"Da Vlada nije zaključila ugovor, 'Energopetrol' bi otišao u stečajni postupak, bez posla bi ostalo 1.059 radnika, a budžet FBiH bez oko 60 miliona KM koliko je firma dugovala za javne prihode", kazala je Ćatovićeva, koja je bila i pomoćnik ministra energije, rudarstva i industrije, te 2006. godine i opunomoćenik državnog kapitala u Skupštini dioničara "Energopetrola".
U pitanju je složen predmet i sudija ima 15 dana roka da potvrdi ili odbaci optužnicu
Namika Bušatlića nismo uspjeli dobiti.
Alem Hamzić, portparol Tužilaštva KS, nije mogao odgovoriti da li je optužnica podignuta nakon krivičnih prijava Finansijske policije FBiH 2009. godine.
Inače, Finansijska policija je 2009. godine podnijela krivične prijave protiv oko 50 osoba zbog dokapitalizacije "Energopetrola", među njima članova Vlade FBiH za vrijeme mandata Hadžipašića i Brankovića, menadžmenata "Energopetrola", INA, MOL-a, članova Komisije za dokapitalizaciju i Agencije za privatizaciju FBiH na čijem su čelu bili Rešad Žutić, a potom od 2007. godine Enes Ganić.
"Predsjednica Komisije za provođenje tendera za dokapitalizaciju svojim je glasom na sjednici Skupštine dioničara 'Energopetrola' presudila kod donošenja odluke o dokapitalizaciji. Bila je u sukobu interesa. Nije u ugovor ugradila da je konzorcij obavezan investirati u roku od tri godine i da, ako to ne učini, investiranje nakon roka ne ulazi u promjenu strukture kapitala. Postupak dokapitalizacije-privatizacije je vodila komisija koju je izabrala Vlada FBiH, a ne APF kako je zakonom predviđeno", navedeno je, između ostalog, tada u nalazu Finansijske policije u kojoj su ocijenili da je Vlada štitila interese konzorcija INA-MOL, te da konzorcij nije izvršio obaveze ulaganja niti je izabrana revizorska kuća i time izrađen završni nalaz pa Vlada nije mogla aktivirati bankovne garancije.
Te 2009. godine dotadašnja istraga Tužilaštva KS je, prema tadašnjim njihovim izjavama, pokazala da su čelnici Vlade zloupotrijebili položaj, jer su odbijali aktivirati bankarske garancije kako bi osigurali da konzorcij INA-MOL provede ugovornu obavezu o investiranju 150 miliona KM u "Energopetrol".
Izjavu Zufera Derviševića, glavnog inspektora Finansijske policije FBiH, u petak nismo dobili.
Kredit umjesto ulaganja
Tek je 2010. godine izabrana revizorska kuća koja je ustvrdila da je konzorcij izvršio obaveze ulaganja i to tako što je dao kredit "Energopetrolu" u iznosu od 150 miliona KM, koliko su, zapravo, trebalo da ulože u sarajevsku kompaniju.