KONJIC - Požar na brdima oko Konjica ni danas nije lokalizovan iako su na gašenju požara angažovana i dva kanadera iz Hrvatske.
"Situacija je mnogo bolja nego prije nekoliko dana. Helikopteri Oružanih snaga BiH, a posebno kanaderi mnogo su pomogli. Sada je vatra na mnogo manjem prostoru nego ranije. Nažalost, ne možemo još reći da je požar lokalizovan. Vjetar koji duva uveliko otežava gašanje jer se vatra brzo prenosi. Sada mogu reći da niko od ljudi nije ugrožen, a ni industrijski pogoni nisu u opasnosti", kazao je Zdravko Knežević, komandant Profesionalne vatrogasne jedinice iz Konjica.
Knežević i njegovi ljudi su na terenu od izbijanja požara na ovom području u utorak 1. maja.
Vatra se tokom vikenda širila prema naselju Ljuta i kasarni OS BiH "Ljuta", Klipanovcu i širem rejonu brda Zlatar. Ranije je vatra došla skoro do kuća u selima Gornje Polje i Puhale.
Zbog velike opasnosti, posebno jer je požar u blizini tvornice namjenske industrije "Igman" u kojoj ima mnogo lako zapaljivih materijala, općina Konjic je u subotu u kasnim večernjim satima donijela odluku o proglašenju prirodne ili druge nesreće prouzrokovane požarom.
Preko Ministarstva sigurnosti BiH od Hrvatske je zatražena pomoć u gašenju vatre te su od jučer oko 14.30 dva kanadera počela gasiti požare.
Vodu su punili u obližnjem Jablaničkom jezeru.
"Vatra je bila skoro došla do naših kuća, pa smo se prijavili da i mi gasimo vatru. Najveći je strah da vatra ili toplota preko ventilacije ne uđe u podzemne objekte fabrike 'Igman', tamo samo jedna iskra može napraviti havariju i da sve ode u zrak", kazao je Vehid Šišić, mještanin naselja Puhala, koji je zajedno sa još nekoliko desetina dobrovoljaca jučer pomogao na gašenju požara.
Uz pomoć kanadera, ali i helikoptera Oružanih snaga BiH, koji već danima gase požar, juče poslijepodne vatrena stihija zauzimala je mnogo manji prostor.
Uma Sinanović, glasnogovornik Ministarstva odbrane BiH, kazala je da će helikopteri biti na terenu sve dok se požar ne bude ugašen.
"I vojnici OS BiH su u pripravnosti da budu angažovani ako bude potrebe. Zasad nema pomoći izuzev iz zraka, jer je takva situacija, ali čim se uvjeti steknu, pripadnici Oružanih snaga BiH su spremni", kazala je Sinanovićeva.
Iz Vatrogasne službe ocjenjuju da je stanje mnogo bolje, ali izražavaju bojazan jer se, kako kažu, "nikad ne zna".
"Prije dva dana smo skoro ugasili vatru, pa se ponovo razbuktala. Vatra je bila ogromna i širila se vjetrom. Oko 200 hektara šume bilo je zahvaćeno požarom. Osim vatrogasaca, na gašenju požara bilo je angažovano i lokalano stanovništvo", kazao je Knežević.
Mještani Konjica tvrde da je gašenje požara otežano jer je teren nepristupačan, a postoje sumnje da na nekim područjima ima i mina.
"Išli su vatrogasci, ali njih ima malo. Kasnije kad se vatra proširila, prijavili su se i dobrovoljci. Međutim, teren je nepristupačan. Helikopteri su odradili dobar posao i sada je mnogo manje vatre. Ovo je sada dobro. Prije dvije noći je tako gorjelo da imaš osjećaj da će cijeli Konjic izgorjeti", kazao je Rasim Vajzović, jedan od Konjičana, koji je došao u blizinu mjesta požara da uživo gleda kako kanaderi gase požar.
"Bila je samo mala vatra na brdu 1. maja, ali niko nije reagovao. Valjda su svi roštiljali, a vidi kako se sada iskomplikovalo", zabrinut je Vajzović.
Mine ili gljive krive za vatru
Zvaničnih podataka o tome šta je prouzrokovalo požar još nema, ali Konjičani smatraju da je za izbijanje vatre odgovoran ljudski faktor.
"Ovdje ima nekih područja na kojima ima mina. Ljudi ponekad zapale vatru da bi vatra uništila mine. I ranije je bilo slučajeva da nakon vatre sve puca kad se mine aktiviraju", kazao je Samir Vajzović.
Jedan Konjičanin koji nije želio otkriti svoje ime kazao je da je za izbijanje požara kriva ljudska pohlepa.
"Sada je sezona gljive smrčka. To je izuzetno skupa gljiva. Smrčku pogoduje garež. Znam ljude koji su ranije palili šumu ne bi li pronašli više ovih gljiva", kazao je Konjičanin.
Gljiva smrčak, nakon tartufa, jedna je od najskupljih gljiva. Bere se od kraja aprila do kraja maja. Cijena sirovog smrčka se kreće od 25 do 30 KM po kilogramu, a suhi je znatno skuplji i dostiže cijenu i do 120 KM po kilogramu. Iskusni gljivari tvrde da mu pogoduje garež gdje najbolje uspijeva.
