BANJALUKA - U sudovima u RS još nije izrečena nijedna presuda kojom bi neki osuđenik, umjesto u zatvor, bio upućen na obavljanje društveno- korisnog rada u neku od javnih ustanova, potvrđeno je iz više izvora "Nezavisnim".
Takva sankciona mjera znači još nije primijenjena iako su zatvori pretrpani, a država i poreski obveznici na hranu zatvorenika izdvajaju 100.000 maraka.
Pravni eksperti su podijeljeni kada je riječ o tome zašto u sudovima RS ne izriču alternativne sankcije.
Jedni navode da sistem društveno-korisnog rada nije jasno definisan i da zahtijeva pojašnjenja, a drugi tvrde da iza svega stoji slaba edukovanost sudova i tužilaštava, jer ovakva sankcija je već duži niz godina uvrštena u zakon, ali nije implementirana u praksi.
Miron Bjelovuk, portparol Osnovnog suda u Banjaluci, govori kako je upućivanje na obavljanje društveno korisnog rada uvršteno u postojeći zakon, ali da nema drugih akata kojima bi bilo pojašnjeno upućivanje osuđenika da umjesto u zatvoru kaznu odrade kroz rad u nekoj ustanovi.
Region
U Srbiji se ovakav vid alternativne sankcije primjenjuje još od januara 2006.
"Zakonodavac je predvidio takvu opciju, a Ministarstvu pravde je ostavljeno da to dalje definiše", naveo je Bjelovuk.
Iz Ministarstva pravde RS juče nismo dobili odgovor, jer su nadležni pomoćnici ministra bili odsutni.
Jovan Čizmović, predsjednik Advokatske komore RS, smatra je upućivanje osuđenika na društveno koristan rad u nadležnosti suda.
"Oni su ti koji nakon provedenog postupka procjenjuju i određuju kazne", kratko je naveo Čizmović, dodavši kako ne zna zbog čega ovakve presude ne primjenjuju u sudovima u RS.
Pravni eksperti koji nisu željeli da im navodimo imena da se, kako su naveli, ne bi nekome zamjerili, detaljnije su ispričali o ovom problemu.
"Ovakve alternativne sankcije već postoje u Srbiji i regionu, a o zapadnoevropskim zemljama da i ne govorimo. U naš zakon takođe je uvrštena ovakva kazna, a jedini odgovor zašto do danas nije izrečena nijedna presuda jeste da sudovi i tužilaštva u BiH i RS još nisu dovoljno edukovani", pojasnio je jedan pravni stručnjak.
Needukovani
Jedini odgovor zašto do danas nije izrečena nijedna takva presuda jeste da sudovi i tužilaštva u BiH i RS još nisu dovoljno edukovani, pojasnio je jedan pravni stručnjak
Drugi eksperti navode da bi država imala daleko veće finansijske koristi ukoliko bi osuđenike za blaža krivična djela, umjesto u zatvor, uputila u neku ustanovu da zaradi.
"U vrijeme kada se pazi na svaku marku i kada narod ostaje bez posla, država izdvaja velike sume novca na izdržavanje osuđenika. Umjesto da kaznu odrade tako što će država naplatiti iz svega, osuđenici za lakša krivična djela odlaze u zatvor, na teret države. Uslovi u ovim zatvorima nisu bog zna kakvi, ali smatram da bi i tim osuđenicima bilo bolje da rade u nekoj pilani ili da vade krompir nego da se izležavaju po cijeli dan", naveo je pravni stručnjak koji je takođe želio da ostane anoniman.
Primjera o upućivanju osuđenika na obavljanje društveno-korisnog rada posebno u razvijenim zemljama je mnogo.
U SAD i zapadnoevropskim zemljama gotovo da nema osuđenika koji za sitne krađe ili izazivanje nezgoda nije otplatio dug državi, ali ne ležanjem u zatvoru, već društveno-korisnim radom u nevladinim organizacijama, javnim ustanovama i drugim institucijama od društvenog značaja.
Vodeći se primjerom zemalja EU, u Srbiji se ovakav vid alternativne sankcije prema osuđenicima kojima su izrečene kazne do tri godine zatvora primjenjuje još od januara 2006. godine.
Kako bi ovakve sankcije bile realizovane, Ministarstvo pravde Srbije je tako potpisalo niz memoranduma sa opštinama koje će pratiti rad osuđenika.