SARAJEVO, ZENICA - Nakon raspisivanja potjernice sve policijske agencije u BiH uključile su se u potragu za Karajom Kamelom bin Alijem, tunišanskim državljaninom, koji se nije vratio u zenički zatvor nakon što mu je odobren odlazak na godišnji odmor.
Zenička policija je po dobijanju obavijesti u utorak od KPZ-a kontaktirala Federalnu upravu policije i zatražila raspisivanje potjernice, što je i učinjeno.
"Mi smo izvršili i vršimo provjere na svim lokacijama na kojima bi on mogao boraviti na području kantona, ali zasad nema konkretnih rezultata", kazao je Senahid Hasić, portparol MUP-a Zeničko-dobojskog kantona.
On nije mogao potvrditi informaciju da je odbjegli osuđenik viđen u Zenici 27. jula, kada je trebalo da se vrati u zatvor.
Prva lokacija koju su po dojavi iz KPZ-a posjetili zenički policajci bio je stan u naselju Crkvice, gdje boravi Kamelova posljednja supruga. U vrijeme zaključenja ovog broja "Nezavisnih" policijske agencije nisu pronašle Karaja Kamela, poznatog pod nadimkom Abu Hamza.
Odluku Uprave KPZ-a u Zenici da omogući vanzavodske pogodnosti višestruko osuđivanom Karaju Kamelu u većini policijskih agencija i institucija ocijenili su neshvatljivom. U zatvoru objašnjavaju da je ovaj osuđenik, kojem je ranije oduzeto državljanstvo BiH, ispunio uslove za godišnji odmor.
Iz Ministarstva pravde FBiH naveli su da će sprovesti istragu o odobravanju pogodnosti Karaju Kamelu, koji je u Zenici izdržavao kaznu od tri godine i 10 mjeseci zbog razbojništava, prijetnje tužiocu i nasilja u porodici. On je iz KPZ-a pušten 3. jula, a trebalo je da se vrati 27. jula u 12 sati.
Zatvorsku kaznu Karaj Kamel trebalo je da izdržava do 30. aprila 2011. godine. S obzirom na to da mu je oduzeto državljanstvo BiH, on je stranac i Služba za poslove sa strancima nakon isteka kazne trebalo bi da pokrene proceduru njegove deportacije iz BiH.
U FUP-u smatraju da se nije smjelo desiti da uopšte koristi vanzavodske pogodnosti, posebno što se radi o stranom državljaninu.
I Draganu Mektiću, direktoru Službe za poslove sa stranicima BiH, je čudno da je takvo lice pušteno na godišnji odmor.
"Meni je van pameti da je on pušten iz zatvora, pogotovo što je osuđivan za najteža krivična djela", kazao je Mektić.
On je dodao da nije doneseno rješenje o deportaciji Karaja Kamela, jer to može biti učinjeno tek nakon što izdrži kaznu.
Kako je obaviješten Miralem Duranović, inspektor Ministarstva pravde FBiH za izvršenje kaznenih sankcija, odbjegli osuđenik je uložio žalbu na rješenje o ukidanju državljanstva i pošto postupak nije okončan, KPZ mu je odobrio vanzavodske pogodnosti.
Oštro saopštenje povodom odobravanja vanzavodskih pogodnosti ovom Tunišaninu juče je izdalo Ministarstvo sigurnosti, nazivajući tu odluku "kardinalnom greškom i propustom odgovornih osoba KPZ-a Zenica, koji su omogućili opasnom kriminalcu da izađe na slobodu i pobjegne".
"OSA je proglasila Karaja Kamela bin Alija prijetnjom za nacionalnu sigurnost, što je navedeno i u obrazloženju rješenja o oduzimanju državljanstva. Vijeće ministra BiH je jednoglasno oduzelo državljanstvo ovom naturaliziranom državljanu BiH, a poslije izdržavanja kazne zatvora Služba za strance BiH svakako bi preuzela mjeru njegovog protjerivanja iz BiH", navedeno je u saopštenju Ministarstva sigurnosti.
Direktor KPZ Zenica Nihad Spahić izjavio nam je kako je Karaj Kamel odslužio više od polovine zatvorske kazne i da mu je na osnovu toga odobren dopust.
"Po zakonu zatvorenik ima pravo na pogodnosti nakon jedne trećine odslužene kazne. Od marta ove godine on koristi vanzavodske pogodnosti i već šest ili sedam puta bio je na vikendu. Nikada nije bilo problema, kao uostalom i tokom posljednjih godinu dana njegovog boravka u Zavodu, gdje se ponašao primjereno", kaže Spahić.
On je odbacio optužbe da je Uprava KPZ-a ignorisala upozorenje Federalne uprave policije, kako bi Karaj Kamel mogao zloupotrijebiti pogodnosti.
"Tri časa prije isteka dozvoljenog vremena, znači 27. jula u 9 časova, iz Federalnog MUP-a smo dobili telefaks kojim smo upozoreni na takvu mogućnost. Sačekali smo do 12 časova kada je Karaj Kamel trebalo da se vrati i onda o tome informisali MUP FBiH, Graničnu policiju i Policijsku upravu Zenica. Podsjećam da je po zakonu trebalo da sačekamo da prođu 24 časa pa tek onda da pokrenemo ovu proceduru", objasnio je Spahić.
Ovaj dopis, kako su rekli u Federalnoj upravi policije, uputili su četiri dana ranije, odnosno 23. jula.
Bogat kriminalni dosije
Karaj Kamel je bh. državljanstvo dobio 1993. godine naturalizacijom po osnovi sudjelovanja u jedinici El Mudžahid i ženidbom državljanke BiH.
On je u ratu četiri puta ranjavan, a prvi put u Kazneno-popravni zavod Zenica doveden je 29. novembra 2001, kada je počeo izdržavati sedmogodišnju zatvorsku kaznu za ubistvo Arapina, izvjesnog Abu Velida, koje se desilo 17. januara 1997. godine ispred tadašnjeg Islamskog balkanskog centra u Zenici.
U novembru 2007. godine Karaj je osuđen na dvije i po godine za razbojništvo u selu Brnjic kod Kaknja, te nedozvoljeno držanje oružja. Kasnije je osuđen na godinu zbog nasilja u porodici i prijetnji tužiocu.
U rodnom Tunisu osuđen je na 12 godina zatvora. Bio je osumnjičen i za povezanost s terorističkm akcijama u BiH i Italiji.
Karaj Kamel je u maju 2008. godine bio premješten na tromjesečno izdržavanje kazne u mostarski zatvor, nekon čega je ponovo vraćen u KPZ Zenica, gdje je boravio u Drugom paviljonu.
Psiholog po profesiji
Kako je navedeno u jednoj od optužnica, Karaj Kamel je otac šestoro djece. Ima fakultetsku diplomu, a po profesiji je psiholog.
Oženjen je Zeničankom s kojom ima petoro djece, dok šesto dijete ima sa djevojkom iz okoline Zenice. Prijavljen je na adresi u Vardište 87.
Peulić: Pokrenuti pitanje odgovornosti
Boro Peulić, potpredsjednik Republičkog odbora za traženje nestalih lica, smatra da je potrebno pokrenuti pitanje odgovornosti Uprave KPZ Zenica i Tužilaštva BiH zbog bijega jednog od najpoznatijih terorista Abu Hamze.
Komentarišući bijeg Karaja Kamela bin Alija, Peulić je podsjetio da se ova organizacija ranije zalagala da mudžahedini, koji su počinili najstravičnije zločine nad Srbima i koji su učestvovali u premještanju srpskih tijela iz masovnih grobnica na Ozrenu, moraju biti procesuirani pred Sudom BiH, a ne smješteni u nekakve imigracione centre radi deportacije iz BiH.