BANJALUKA - U nastavku glavnog pretresa protiv Tome Jurinovića, optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Kotor Varoša, saslušan je svjedok optužbe Mirko Marković, u to vrijeme načelnik Obavještajno bezbjednosne službe 22. kneževske brigade.
Prilikom ispitivanja od strane tužilaštva, Marković je tročlanom Sudskom vijeću, kojim je predsjedavala sudija Danijela Milovanović, ispričao o organizovanju muslimanskog i hrvatskog stanovništva u takozvanu teritorijalnu odbranu i o početku ratnih sukoba na teritoriji Kotor Varoša.
"Početkom 1992. godine veći dio muslimanskog i hrvatskog stanovništva u sredinama u kojima su bili većina formirao je takozvanu teritorijalnu odbranu. Sukobi u Kotor Varošu kreću od 10. juna 1992. godine", rekao je Marković i dodao da negdje u to vrijeme na teritoriji Kotor Varoša počinje djelovati Hrvatsko vijeće odbrane (HVO).
Marković je Sudu predočio spisak svih razoružanih pripadnika HVO-a koji su se početkom oktobra predali Vojsci RS.
Vlado Slišković, branilac optuženog Jurinovića, od tužilaštva je tražio da se okrivljeni tretira kao pripadnik teritorijalne odbrane, a ne kao pripadnik HVO-a, jer se iz spiska i slika razoružavanja ne može zaključiti da je optuženi Jurinović bio pripadnik HVO-a.
Kao svjedok optužbe na suđenju se nije pojavio Vlado Brkić, te je Sud naredio njegovo prisilno dovođenje.
Tužilaštvo BiH tereti Jurinovića da je 31. jula 1992. godine, zajedno s Markom Škrobićem i još trojicom pripadnika HVO-a, u mjestu Novo Selo izveo iz kuće sedam civila srpske nacionalnosti, koji su nakon toga sprovedeni u pravcu sela Ravne.
Prema navodima optužnice, Jurinović je skupa sa neidentifikovanim vojnikom tom prilikom izdvojio jednog od civila te ga ispitivao o oružju, nakon čega mu je "naredio da se okrene i ispalio pucanj u vazduh".
"Vodeći ostale civile, Marko Škrobić je pucnjem iz pištolja lišio života S.G., nakon čega su osumnjičeni civile poveli u prostorije škole u selu Ravne, gdje su protivpravno lišeni slobode", navodi se u optužnici.
Za učešće u ovom zločinu Škrobić je pred Sudom BiH u oktobru 2008. osuđen na deset godina zatvora.
U sklopu optužnice, Tužilaštvo BiH podnijelo je prijedlog za prebacivanje ovog predmeta mjesnom nadležnom sudu, jer smatra da "nije riječ o kompleksnom i vrlo osjetljivom predmetu".