HAG - Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću u srijedu je svjedok optužbe, penzionisani britanski general Rupert Smit, koji je bio na čelu UNPROFOR-a u BiH 1995. godine, rekao da je vrh srpskog rukovodstva, prije svega Karadžić, kreirao cijelu politiku koju je general Ratko Mladić realizovao.
Govoreći o granatiranju pijace Markale 28. avgusta 1995. godine u Sarajevu, Smit je rekao da je "utvrđeno van svake razumne sumnje" da je taj napad izvela Vojska RS i da je on zatražio od snaga NATO da krenu sa pripremnim operacijama za vazdušne napade srpskih položaja.
On je posvjedočio i da je Mladić zatražio od njega, nakon granatiranja sarajevske pijace, zajedničku komisiju, što je on odbio jer bi to "odugovlačilo istragu".
U sudnici je takođe predočen Smitov dokument od 13. jula 1995. godine u kome obavještava specijalnog izaslanika UN za bišu Jugoslaviju Jasušija Akašija o događanjima u Srebrenici i u kome je ukazao da "bosanski Srbi žele da brzo dalje povlače poteze, da uklone enklave... počinju da čiste Srebrenicu", da se muškarci odvajaju od ostalih, kao i da treba izvući holandski bataljon.
Smit je ukazao i da Mladić nije dozvolio pristup Međunarodnog Crvenog krsta zarobljenicima u Srebrenici, kao i da mu je na sastanku 19. jula rekao da međunarodna zajednica ne treba da brine zbog Srebrenice.
Smit je dodao da je Mladiću pri spominjanju Srebrenice "bilo nelagodno".
Na početku unakrsnog ispitivanja, Karadžić je podsjetio Smita da je krajem januara 1995, kada je došao na čelo UNPROFOR-a, bio na snazi sporazum o primirju, a koji je, prema riječima optuženog, kršila Armija BiH.
Smit je potvrdio da se sjeća da je tada bilo incidenata, ali da se ne sjeća ko ih je prvi započinjao, pa mu je Karadžić predočio dokument Prvog korpusa Armije BiH iz marta 1995. u kojima piše da treba "izvršiti napad iz naše zone odbrane... duž odgovarajućeg puta, protiv odgovarajuće mete... treba nanijeti što veće gubitke i štetu".
"To je ofanzivna operacija, a ne incident", rekao je Karadžić.
Međutim, Smit je ostao pri tvrdnji da u to vrijeme oko Sarajeva nije bilo ofanziva.
Karadžić mu je predočio i redovni borbeni izvještaj Armije BiH od 16. maja, u kome je navedeno da je u jednom danu na srpske položaje palo 1.565 granata raznih kalibara, kao i izvještaj od 24. maja u kome je navedeno da je bilo 1.767 eksplozija.
Na Karadžićevu tvrdnju da je muslimanska vojska iz Sarajeva, gdje je bio centar zone isključenja teškog naoružanja, gotovo svakodnevno napadala srpske položaje i da je UNPROFOR bio dužan da štiti Srbe ako do napada dođe, Smit je rekao da je njihov zadatak bio da se omogući dostavljanje humanitarne pomoći i nadgledanje zone isključenja, a ne da prekida borbe koje se vode.
Unakrsno ispitivanje Smita biće u četvrtak nastavljeno u haškoj sudnici. Karadžić je optužen za genocid i druge ratne zločine tokom ratnih sukoba u BiH od 1992. do 1995. godine.