HAG – U nastavku suđenja nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću u ponedjeljak popodne je, posredstvom video-linka, saslušano dvoje svedoka o icidentima u toku rata u Sarajevu i okolini.
Fahra Mujanović dala je iskaz o incidentu od 8. juna 1992. godine, kada je ona ispred svoje kuće, u naselju Barice, sjeverno od Sarajeva, ranjena šrapnelom granate. Mujanovićeva je posvjedočila da je u naselje znalo da padne i do hiljadu granata dnevno.
Dok je svedokinja tvrdila da su civile u naselju napali Srbi, Karadžić je rekao da je ona ranjena zato što je izašla iz kuće u vrijeme kada je počela velika ofanziva na srpske položaje.
"Kako vas nije sramota, gađali ste cio dan civilno stanovništvo? Znali ste da Muslimani nisu imali teško naoružanje", uzvratila je Mujanovićeva.
Upitana da li je tog jutra počela ofanziva na srpski dio Vogošće, Mujanović je odgovorila da nije. Karadžić je bio kategoričan da Barice nisu bile civilno naselje, već naselje puno vojske, te da su odatle napadani vojna industrija u Vogošći i okolna srpska naselja.
Nekadašnji direktor dobrinjske bolnice u Sarajevu, ljekar Jusuf Hadžir, svjedočio je o uslovima rada u bolnici toku rata, kao i o incidentu od 1. juna 1993. godine, kada je u Dobrinji minobacačkim projektilima ubijeno osam, a ranjeno oko stotinu gledalaca fudbalske utakmice.
Hadžir je rekao da su uslovi rada u bolnici bili primitivni i da su operacije obavljanje i uz svijeće. On je rekao da su 80 pacijenata bili civili. Stanovništvo, kako je istakao, još osjeća posljedice teških uslova u gradu, u kome je vladao strah i nije bilo dovoljno osnovnih životnih namirnica, a stopa samoubistava je povećana.
Karadžić i svjedok zajedno su se prisjetili dana kada su se upoznali, prvog dana kada je Hadžir došao u Sarajevo i kada još nije poznavao grad i jezik.
"Uvijek sam bio ponisan što sam pozvanao doktora Karadžića", izjavio je Hadžir.
Karadžić je svjedoka ispitivao o Patriotskog ligi i Zelenim beretkama, ali je Hadžir rekao da nikakve detalje o tome ne zna i nije mogao da potvrdi tvrdnju da je "već u septembru 1991. bilo više od 100.000 organizovanih pripadnika Patritoske lige u BiH".