HAG Poput Sinana Begovića, prethodnog svjedoka optužbe na suđenju Rasimu Deliću, i Hasib Alić je u maju 1993. godine napustio 306. brdsku brigadu Armije BiH i pridružio se odredu "El Mudžahid".
Kao razlog za pristupanje mudžahedinima naveo je kako je `mislio da mu je to bolje`, nije smatrao da je time dezertirao i nije bio podvrgnut nikakvom disciplinskom postupku zbog napuštanja Armije RBiH. Naprotiv, Tužilaštvo je juče predočilo dokumente Trećeg korpusa iz kojih slijedi da je Hasib Alić ostao u sastavu Armije RBiH do demobilizacije u decembru 1995. godine, a svjedok je potvrdio da je u maju ove godine od Armije dobio određeni iznos na ime invalidnine.
Njegov iskaz se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjem Sinana Begovića, s tim što se Alić sjeća manje detalja o strukturi i funkcionisanju odreda `El Mudžahid` i akcijama u kojima je učestvovao. Međutim, za razliku od Begovića, koji tvrdi da nikada nije vidio nikakve zarobljenike mudžahedina, Alić je u ljeto 1995. godine, nakon jedne od akcija u kojoj su mudžahedini učestvovali zajedno sa Armijom RBiH, na lokaciji zvanoj Trinaesti kilometar vidio na zemlji desetak vezanih srpskih vojnika. Tužilac mu je pokazao fotografiju na kojoj se vidi naoružani mudžahedin oko kojeg leži desetak ljudi u uniformama, za koje se ne zna da li su živi ili mrtvi, a Alić je potvrdio da je to scena koju je vidio u logoru na Trinaestom kilometru.
Na toj lokaciji je, inače, bio logor u kojem su se mudžahedini okupljali prije i nakon akcija. Alić kaže da je te zarobljenike `vidio samo u prolazu` i da `ne zna šta je s njima poslije bilo.` Prema optužnici, mudžahedini su u ljeto 1995. zarobili oko 60 pripadnika Vojske Republike Srpske i sve ih pogubili.
U kratkom unakrsnom ispitivanju, odbrana je tvrdila da je svjedok bio u sastavu Armije RBiH od aprila 1992. do maja 1993. godine, a da se zatim priključio odredu `El Mudžahid` i izvršavao naređenja koja mu je izdavao njegov `emir` - mudžahedinski komandant, a ne zapovjednici Armije BiH. Odbrana je, takođe, nastojala da ospori da su fotografije za koje Tužilaštvo tvrdi da predstavljaju logor na Trinaestom kilometru, zaista snimljene na toj lokaciji, tvrdeći da su `šatori u šumi` mogli u to vrijeme da budu snimljeni bilo gdje u Bosni i Hercegovini.
Poslije Hasiba Alića, optužba je na klupu za svjedoke izvela još jednog `bosanskog mudžahedina` - Šabana Alića koji je, kao i prethodna dva svjedoka, 1993. godine napustio 306. brdsku brigadu Armije BiH da bi se priključio odredu `El Mudžahid`. Rasim Delić, bivši komandant Glavnog štaba Armije BiH, se po načelu komandne odgovornosti tereti za propust da spriječe ili kazne zločini koje su pripadnici odreda `El Mudžahid` počinili od ljeta 1993. godine do kraja rata u BiH.