Intervju

Egrlić za "Nezavisne": Ulazimo u period skupe energije i hrane

Egrlić za "Nezavisne": Ulazimo u period skupe energije i hrane
Foto: Ustupljena fotografija | Ahmet Egrlić: Ulazimo u period skupe energije i hrane

Privreda očekuje ili, bolje rečeno, privreda se nada da će u ovoj godini doći prije svega do stabilizacije političke situacije i normalizovanja funkcionisanja institucija vlasti, kao i da će se zaustaviti trend rasta cijena i energenata, koji već prijeti da ugrozi poslovanje u godini ispred nas, kazao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

Dodao je da je jedan od najvećih izazova s kojima su bh. privrednici suočeni nedostatak kvalifikovane radne snage, a što je posljedica odlaska mladog i radno sposobnog stanovništva. Nažalost, ovo je trend koji će, kako kaže, biti jako teško zaustaviti...

NN: Budući da smo tek na početku godine, kako ocjenjujete sada već prošlu godinu kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena?

EGRLIĆ: Možemo biti zadovoljni ekonomskim pokazateljima, s obzirom na to da smo se vratili, čak i premašili, rezultate prije pandemije. Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa svijetom za 11 mjeseci 2021. godine iznosila je 32,971 milijardu KM i veća je za 7,44 milijarde KM ili 29,15 odsto u odnosu na isti period 2020. godine.

Izvoz iz BiH je iznosio 13,214 milijardi maraka i veći je za 3,363 milijarde KM ili 34,14% u odnosu na isti period 2020. godine. Dakle, ekonomski oporavak tokom 2021. je evidentan i veći od očekivanog.

NN: Izvoz iz Bosne i Hercegovine bilježi rekordne vrijednosti i u novembru je prvi put premašio iznos od 1,45 milijarde KM. Usljed čega je došlo do ovog rasta i da li će se trend nastaviti?

EGRLIĆ: Ključni razlog za značajan rast, a što se vidi i po porastu prikupljenih poreza na svim nivoima, jeste snažni rast inostrane potražnje za proizvodima iz BiH i regiona.

Razlog je traženje na tržištu Balkana novih dobavljača i novog lanca ponude za mnoge kompanije širom Evropske unije, kojima su sada proizvodi s ovog područja pristupačniji i mogu relativno brzo doći do neophodnih resursa, čime je dijelom iskorištena prilika da zemlje s područja Balkana preuzmu dio u lancima distribucije od Kine i zemalja Azije, gdje su cijene transporta i distribucije značajno porasle.

Loša stvar je što je došlo do porasta u izvozu sirovina, materijala i poluproizvoda, što bi u slučaju izvoza finalnih proizvoda ili proizvoda većeg stepena obrade dalo veći omjer vanjskotrgovinske razmjene.

NN: U kojem sektoru se desio najvažniji robni promet i kakva su predviđanja za ovu godinu?

EGRLIĆ: Prema posljednjim podacima, u svim sektorima privrede je povećan ukupan obim razmjene, usljed povećanja i izvoza i uvoza. Vrijednosno, u ukupnoj robnoj razmjeni BiH najviše učestvuju elektro i metalski sektor. Povećan je izvoz aluminija, proizvoda od aluminija, željeza i čelika. U uvozu najviše učestvuju nuklearni reaktori, kotlovi, mašine, vozila i njihovi dijelovi, a najveća povećanja uvoza su uvoz željeza, čelika i aluminija i proizvoda od aluminija.

Evidentan je oporavak robne razmjene elektro i metalskog sektora u gotovo svim i uvoznim i izvoznim tarifama.

NN: Gdje leže najveći izvozni potencijali i koliko ih koristimo?

EGRLIĆ: Metalni sektor tradicionalno je najjači i najuspješniji industrijski i izvozni sektor, koji u prosjeku čini oko 30% od ukupnog izvoza zemlje, što mu daje veliku prednost nad drugim izvoznim kategorijama. Najperspektivnije tarife su metalni dijelovi za auto-industriju, elektroindustrija, mašine i dijelovi mašina - upravo oni segmenti u kojima se ostvaruje najveća dodana vrijednost u proizvodnji.

I drvna industrija ima potencijal za povećanje izvoza u ovoj grani privrede, a najviše u izvozu namještaja. Bh. namještaj je prepoznat na prezentacijama u Njemačkoj i drugim tržištima EU, povećana je potražnja za njim, a odgovara standardima EU. Pokrivenost uvoza izvozom je 354 odsto, što svjedoči da je drvni sektor jedan od najperspektvnijih sektora u BiH

NN: Od januara se očekuju veće cijene električne energije i u FBiH i u RS. Koliko će to uticati na samo poslovanje privrednika?

EGRLIĆ: Ono što zabrinjava je energetska kriza koja je uzdrmala cijeli svijet, a ogleda se u nestašici određenih energenata i naglom skoku cijena, prije svega prirodnog gasa, a nastaviće se i u narednom periodu i sigurno će se odraziti na domaće tržište. Dugoročno i globalno gledano ulazimo u period skupe energije i hrane, kom se ne može naslutiti kraj. Do ovih poremećaja došlo je zbog određenih geopolitičkih igara na tržištu gasa, psihološkog efekta i povećane potražnje, a što se na kraju reflektovalo i na rast cijena drugih energenata, prije svega nafte.

U bliskoj budućnosti treba očekivati i rast cijena električne energije, što zbog otvaranja tržišta u BiH, što zbog potpisanog Sporazuma o pristupu Energetskoj zajednici, a koji, između ostalog, predviđa i uvođenje ekoloških taksi. Uvođenje ovih taksi je za nas problematično zato što smo mali, a emitujemo mnogo ugljen-dioksida. Naravno, ni prelazak na obnovljive izvore neće biti lak, a uticaće i na rast cijena struje. Zemlje koje u narednom periodu uspiju da budu što više energetski samostalnije moći će da nađu način da odgovore na sve ove izazove, jer ne treba zaboraviti da cijene energenata direktno utiču na ekonomiju i privredna kretanja.

NN: Svjedoci smo da BiH ima problem s radnom snagom, odnosno imamo manjak radnika svih profila. Kako zadržati radnike?

EGRLIĆ: Nažalost, ovo je trend koji će biti jako teško zaustaviti. Svakako da bi povećanje plata doprinijelo eventualnom smanjenju odlaska, ali treba da budemo svjesni da sve veći broj ljudi odlazi zbog sveukupne situacije u zemlji u kojoj ne vide perspektivu.

Nezahvalna politička situacija i svakodnevna previranja koja šalju negativne poruke i u potpunosti zasjenjuju uspješne priče i pozitivna dešavanja u zemlji, dodatni su podstrek svima onima koji razmišljaju da li otići ili ostati da se ipak odluče za prvu opciju.

Dakle, mnogo je toga što bi trebalo uraditi kako bi se stvorili preduslovi za ostanak i neophodan je angažman cjelokupnog društva, posebno donosilaca odluka, koji jednom zauvijek moraju shvatiti da su ekonomska pitanja daleko važnija od političkih nesuglasica, koje nas sve skupa vuku u bezizlaznu situaciju.

NN: Budući da je pandemija još prisutna i da smo jedan period imali otežano poslovanje, da li smo i šta naučili iz krize i kakva su privredna očekivanja za narednu godinu?

EGRLIĆ: Ono što smo zasigurno naučili iz krize je da nema nedodirljivih i da i najjači nekad nisu dovoljno jaki. Naviknuti na brojne izazove i probleme mi smo se čak i bolje snašli u odnosu na pojedine zemlje. Nisam siguran da je lekcija bila dovoljno poučna, jer i dalje ne dajemo prioritet ekonomskim pitanjima i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja, koje bi trebalo da bude preduslov unapređenja ekonomskog stanja u zemlji, pokretanju proizvodnje i industrije, otvaranju novih radnih mjesta, poboljšanju životnog standarda, koji je trenutno na izuzetno niskom nivou za većinu bh. stanovništva.

Ne vidimo da se bilo šta od navedenog dešava, čak suprotno, nalazimo se u jeku poskupljenja, posebno osnovnih životnih namirnica, a što prijeti da život velike većine običnih građana svede na puko preživljavanje. Privreda očekuje ili, bolje rečeno, privreda se nada da će u ovoj godini doći prije svega do stabilizacije političke situacije i normalizovanja funkcionisanja institucija vlasti, kao i da će se zaustaviti trend rasta cijena i energenata, koji već prijeti da ugrozi poslovanje u godini ispred nas.

Teško je bilo šta prognozirati, posebno jer su u pitanju globalni trendovi, na koje mi kao zemlja ne možemo uticati.

Ne zaboravimo da ulazimo i u izbornu godinu, tako da će politika ponovo imati primat u odnosu na sve ostalo. Uprkos tome, mi se u Komori trudimo i nastojimo biti optimistični, a sve to zahvaljujući bh. kompanijama, koje veoma često sve nas postide uspjesima koje postižu u nezahvalnim uslovima poslovanja i koje slobodno možemo smatrati pravim herojima.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije