Intervju

Aleksandar Kesić: Da nije prodata, Sberbank Banjaluka bi bila likvidirana

Aleksandar Kesić: Da nije prodata, Sberbank Banjaluka bi bila likvidirana
Foto: Ustupljena fotografija | Aleksandar Kesić: Da nije prodata, Sberbank Banjaluka bi bila likvidirana

Aleksandar Kesić, predsjednik Uprave Sberbanke iz Banjaluke, rekao je da bi u slučaju da ova banka nije prodata Novoj banci, vjerovatno bila likvidirana, i to ne zato što je loše finansijski stajala, već zbog sankcija koje su nametnute njihovom vlasniku u Austriji.

On kaže da je u takvim okolnostima bilo neophodno što brže naći novog vlasnika i to je mogao preuzeti samo neko sa domaćeg tržišta, neko ko dovoljno dobro poznaje banku da može da donese odluku o kupovini bez sprovođenja dubinske analize, za koju je potrebno nekoliko mjeseci.

"To može da kupi samo neko lokalno ko nas zna, ko nas je analizirao s aspekta konkurencije i zato je Sberbanku u Sloveniji kupio NLB, u Hrvatskoj Poštanska štedionica, u Srbiji AIK, u Federaciji ASA i nije se pojavio neko iz Londona i svijeta pa to preuzeo. Sve te banke su dovoljno dobro znale šta kupuju i mogle su donijeti odluku u dan-dva", rekao je Kesić.

NN: Problemi u poslovanju Sberbanke u Banjaluci počeli su 25. februara, šta se zapravo dešavalo u tom periodu?

KESIĆ: Informacije o sankcijama Sberbanci i problemima u poslovanju u pojedinim članicama Sberbank grupe pojavile su se ranije u Evropi, i po portalima u Hrvatskoj i Sloveniji već se govorilo tome, međutim kod nas i u Srbiji sve je bilo normalno. U petak, 25. februara, nešto poslije 12 časova, primjećujemo pojačan pritisak stanovništva i početak stvaranja gužvi u našim poslovnicama i ispred njih. Tog petka, oko 14 časova, od ABRS dobijamo informaciju da je Sberbank Europe AG Austrija zvanično stavljena na OFAC listu i da samim tim Sberbanka u Banjaluci može biti u problemu u smislu sankcija i tada već dolazimo do potencijalno mogućeg problema u poslovanju. Odmah kreće koordinacija s ABRS, jer se taj problem sa OFAC listom morao riješiti odmah i što prije. Poslije toga, u utorak, 1. marta, Agencija za bankarstvo Republike Srpske formalno preuzima upravljanje bankom.

NN: Šta mislite da li je to bilo kasno s obzirom na to da je već u petak bilo poznato da će biti problema u poslovanju? Na kraju krajeva, Federacija BiH je 1. marta već prodala banku?

KESIĆ: Sa ove tačke gledišta, to je bilo najbrže moguće što smo stigli i što smo se mogli organizovati. Federacija je brže prodala banku i oni su u tom smislu pronalaženja ASA banke kao kupca radili nešto ubrzanije, ali u smislu donošenja odluka naša agencija je prva reagovala.

NN: Kada počinju razgovori sa vlastima u Republici Srpskoj pošto su se i oni na određen način uključili?

KESIĆ: Mi smo njih upoznali u subotu, 26. februara, da postoji problem i tražili smo tokom vikenda sastanak da ih upoznamo sa problemom i vidimo koje su opcije i moguća rješenja.

NN: Kako je u tom trenutku banka stajala u smislu likvidnosti, depozita itd.?

KESIĆ: Kada je riječ o likvidnosti, u odnosu na aktivu, mislim da smo bili broj jedan. Aktiva je bila 1,1 milijardu KM, imali smo preko 122.000 aktivnih klijenata, od toga oko 115.000 fizičkih lica. Depoziti klijenata su iznosili oko 880 miliona KM i od toga se na depozite fizičkih lica odnosilo 530 miliona KM, privrede oko 250 miliona KM i javnog sektora oko 100 miliona.

NN: I kada počinje panika i pritisak na banku?

KESIĆ: Prve signale panike osjetili smo u petak, 25. februara, odmah po pojavljivanju informacija o problemima u drugim članicama Sberbank grupe, prije svega bankama u EU. Filijala Banjaluka radi i drugu smjenu i primijetili smo poslijepodne da imamo strahovit pritisak klijenata i više nego uobičajeno. U subotu se to nastavilo na svim lokacijama, s tim što subotom ne radi platni promet pa su ljudi samo podizali novac. U petak je povučeno oko 30 miliona KM depozita, u subotu oko šest miliona KM i to nije bilo toliko strašno. U tom momentu imali smo preko 400 miliona KM likvidnih sredstava, što u Centralnoj banci, što na računima u drugim bankama. E, onda je u stampedu u ponedjeljak isplaćeno, odnosno rezervisano preko 100 miliona i većina tog novca je otišla kroz platni promet, jer ljudi su prebacivali novac putem naloga platnog prometa. Banka je u ponedjeljak radila u normalnom režimu rada u pogledu radnog vremena i načina pružanja usluga, a već u utorak ABRS preuzima kontrolu i donosi odluku o restrukturi i mi po toj odluci nastavljamo da radimo u izmijenjenom režimu. To znači da nema platnog prometa i on se obustavlja, kao da je subota ili nedjelja i radi se samo direktno klijent-banka. Sa postavljanjem novih pravila stampedo u utorak se počinje smanjivati.

NN: U ponedjeljak ste imali sastanak i sa vlastima, tada je objavljeno da Republika Srpska kupuje Sberbanku. Koliko je to bilo dobro ili loše u smislu komunikacije, jer ste svi pomalo bili neartikulisani?

KESIĆ: Vlasti su reagovale na način da nijednu zamjerku nemam. Mi smo se njima obratili u subotu, već u nedjelju smo razgovarali s njima i oni su nam rekli da su spremni uraditi sve što je potrebno da bi se sačuvala stabilnost bankarskog sektora. Jedna od opcija zakonski mogućih bila je i kupovina banke od strane Republike Srpske. Ona se na kraju nije desila. U vezi s pitanjem komunikacije, vjerovatno se moglo sve bolje organizovati, ali treba razumjeti da je riječ o vanrednoj situaciji, situaciji koja se dešava jednom u životu i da je ta situacija bilo novo iskustvo za sve nas.

NN: U međuvremenu banka počinje sa prodajom portfolija. Zašto?

KESIĆ: Kada smo analizirali dostupna i potrebna likvidna sredstva, uvidjeli smo da nam je potrebno da u datim okolnostima u roku od 24 časa obezbijedimo oko 300 miliona KM da bismo isplatili sve obaveze prema stanovništvu po stanjima na tekućim računima i dijelu oročenih depozita za koje smo zaprimili zahtjeve za razročenja. Tako smo i donijeli odluku da ugovorimo prodaju dijela portfolija hartija od vrijednosti i kredita pravnih lica u iznosu od 110 miliona KM. Međutim, odluka o restrukturi je stupila na snagu, tako da smo na kraju prodali dio hartija od vrijednosti u iznosu od 22 miliona KM, kao i dio portfolija u iznosu od 30 miliona.

NN: Kako je na kraju odlučeno da se Sberbanka proda?

KESIĆ: Mi smo bili u situaciji da imamo vlasnika koji je "umro", odnosno Sberbanka u Austriji već je likvidirana. U takvoj situaciji zakon jednostavno kaže da banka ne može da opstane. Mora imati vlasnika i on mora vršiti svoju funkciju i tu zakon predviđa da regulator ima pravo da preuzme kontrolu nad upravljanjem u svoje ime, a za tuđ račun. Agencija je to preuzela iz dva razloga, prvi je to što Agencija ne može biti vlasnik, a drugi je to što je bivši vlasnik pod sankcijama i u procesu likvidacije. Da Agencija nije prodala banku, mi bismo otišli u likvidaciju, ne zato što smo finansijski nestabilni, već zato što su nam nametnute sankcije ugrozile opstanak.

NN: Da li je, osim Nove banke, koja je na kraju kupila Sberbanku, bilo još zainteresovanih kupaca?

KESIĆ: Bilo je još zainteresovanih, ali ništa zvanično, jer niko od zainteresovanih se ne bi odlučio za slanje ponude bez dubinske analize finansijske pozicije banke, koja zahtijeva vrijeme. Na primjer, AIK je potpisao u novembru prošle godine, nakon skoro godinu i po dana analiza i pregovora, ugovor o kupovini većeg broja članica Sberbank grupe. Onda kada je potpisao, trebalo mu je još devet mjeseci da se uradi isplata i preuzme banka. To je proces koji u normalnim uslovima traje od šest do 18 mjeseci, a u ovoj situaciji je bilo potrebno da neko odigra izuzetno brzo. To je mogao da uradi samo neko domaći, ko nas dobro poznaje i ko nas je analizirao s aspekta konkurencije. Zato se desilo da je Sberbanku kupio NLB, HPB, u Srbiji AIK, u Federaciji ASA, a ne neko iz inostranstva. Sve te banke su znale šta kupuju.

NN: Sberbanka u Srpskoj je zadnja prodata. Da li se moglo brže reagovati kako bi se izbjegao stampedo na banku?

KESIĆ: Srbija je prodala preko vikenda, Hrvatska i Slovenija su to završile u ponedjeljak i utorak, Federacija je prije uvođenja restrukture još u utorak rekla da ima strateškog kupca, a mi smo dogovor završili u srijedu popodne. Reagovano je najbrže što se moglo u tom trenutku.

NN: Sad, kada je Nova banka preuzela Sberbanku, šta dalje?

KESIĆ: Mi sada mijenjamo ime i to će biti završeno do Vaskrsa. ABRS i Nova banka potpisale su kupoprodajni ugovor. Sada teku zakonski rokovi i ugovor o kupovini je sada pred Konkurencijskom savjetom BiH. Banke će poslovati kao dva odvojena pravna lica. S obzirom na to da smo banka koja je najdalje otišla u digitalnom poslovanju, tu ćemo se u narednom periodu još snažnije profilisati. Zato kao svoju ključnu ciljnu grupu vidimo mlađe generacije naših sugrađana, ali i sve one koji žele da probaju moderno bankarstvo, odnosno jednostavno i jeftinije bankarstvo.

NN: Trenutno je Nova banka "vlasnik" značajnog dijela bankarskog tržišta Srpske. Može li to biti problem?

KESIĆ: Konkurencijski savjet BiH će cijeniti ovu transakciju prema pozitivnim zakonskim propisima i u zakonski propisanim rokovima. Vjerujem da ne bi trebalo biti problema da se transakcija uspješno završi.

NN: Koliko je Nova banka platila Sberbanku?

KESIĆ: Ta informacija mi nije poznata. Te pare, kao i sve pare za koje su kupljenje Sberbanke u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj i FBiH se deponuju na računima centralnih i narodnih banaka i te pare su vlasnika iz Austrije i kao takve ulaze u likvidacionu masu.

NN: Kakva je trenutno situacija u banci?

KESIĆ: Likvidna pozicija banke je stabilizovana. Banka je sačuvana, time su sačuvani depoziti klijenata, radna mjesta zaposlenih, kao i stabilnost bankarskog sektora Republike Srpske. To je urađeno zajedničkim naporom i saradnjom predstavnika vlasti RS, ABRS i banke. Svi treba da budemo zadovoljni ishodom.  

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije