Intervju

Pratite nas na Google news

Andrej Plenković: Pomažemo BiH na evropskom putu

 Andrej Plenković:  Pomažemo BiH na evropskom putu
Andrej Plenković: Pomažemo BiH na evropskom putu
Dejan Šajinović

Članstvom u EU dugoročno se garantuje stabilnost i privredni prosperitet BiH, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Andrej Plenković, državni sekretar Ministarstva inostranih poslova Hrvatske.

"Važna je i mogućnost korištenja strukturnih fondova, o čemu svjedoče povoljna iskustva recentnih država članica. Iskustva Hrvatske govore da je za kvalitetne infrastrukturne i znanstvene projekte moguće dobiti vrlo značajna sredstva koja se broje u milijunima eura", kazao je on.

NN: Zbog čega mislite da je članstvo u EU bitno za zemlje regiona?

PLENKOVIĆ: Sudjelovanje u povijesnom projektu europskog ujedinjenja svim državama članicama donijelo je političku stabilnost, gospodarski prosperitet, kvalitetnije socijalne prilike, te ubrzani razvoj. Nakon ratnih zbivanja i društvene tranzicije zemlje regije će pristupanjem EU također imati mogućnost da konsolidiraju svoje institucije, te da svojim građanima stvore pretpostavke za život na temelju viših standarda i europskih vrijednosti. Iskustvo Hrvatske može biti koristan model za sve naše susjede, a posebno u tom pogledu kontinuiranu potporu pružamo BiH, gdje su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda.

NN: Možete li navesti pet konkretnih razloga od kojih će građani BiH imati koristi, a rezultat su našeg približavanja EU?

PLENKOVIĆ: Članstvom u EU dugoročno se jamči stabilnost i gospodarski prosperitet BiH. Konkretnih razloga za članstvo ima mnogo. Primjerice, jačanje neovisnosti sudstva i pravne sigurnosti pojedinaca što će se ostvariti, između ostalog, i putem prilagodbe zakonodavstva europskoj pravnoj stečevini. Zasigurno je velika prednost i potpuno slobodan pristup tržištu robe i kapitala s više od 500 milijuna korisnika. Vrlo brzo po ulasku u EU građani BiH iskusili bi sve prednosti mobilnosti u smislu obrazovanja i zapošljavanja, kao i slobode poslovnog nastana, odnosno osnivanja tvrtki na području zemalja članica. Važna je i mogućnost korištenja strukturnih fondova o čemu svjedoče povoljna iskustva recentnih država članica. Iskustva Hrvatske i drugih tranzicijskih zemalja govore da je za kvalitetne infrastrukturne i znanstvene projekte moguće dobiti vrlo značajna sredstva koja se broje u milijunima eura. U ovom trenutku, kao najopipljiviji primjer, čije pozitivne učinke građani BiH već osjećaju, želim istaknuti i liberalizaciju viznog režima.

NN: U kojoj smo mi konkretno fazi približavanja EU?

PLENKOVIĆ: Nakon niza godina ustrajnih reformi i ispunjavanja kriterija Hrvatska je blizu kraja procesa pristupanja EU, ali još predstoji nekoliko zahtjevnih političkih i pravnih koraka. Cilj Hrvatske je okončati pregovore u lipnju ove godine, do kraja mađarskog predsjedanja EU, a na jesen za poljskog predsjedanja potpisati Ugovor o pristupanju, te potom organizirati referendum o pristupanju EU. Pred BiH su brojni izazovi koje je potrebno svladati kako bi bili ispunjeni kriteriji za članstvo. Dovršetak ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u svim članicama vrlo je značajan iskorak, a učinkovita provedba ovog sporazuma bit će bitan element za dobivanje statusa države kandidata te kasnije i za početak pregovora o pristupanju. Slijedom potpisanog bilateralnog Protokola s BiH, održavaju se brojni seminari i savjetovanja na temu europskih integracija. Najčešće teme do sada bile su vezane uz obveze koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i uz druga hrvatska iskustva iz pristupnog procesa. Želim istaknuti kako će se Hrvatska, nakon ulasku u EU, snažno zauzimati da se europskoj obitelji što prije pridruže i ostale zemlje regije.

Mladi evroskeptični

NN: Iz iskustva Hrvatske, koje društvene grupe najčešće pokazuju evroskeptičnost, a koje su posebno zainteresovane za ulazak u EU?

PLENKOVIĆ: Prema našim iskustvima, ali i istraživanjima javnog mnjenja koje kontinuirano provodimo, na nešto izraženiju euroskeptičnost nailazimo kod osoba mlađih od 25 godina, nezaposlenih građana, onih s nižim stupnjem obrazovanja, te u određenoj mjeri kod poljoprivrednih proizvođača odnosno stanovnika ruralnih područja. Svojevrsne rezerve pojavljuju se među onim skupinama koje su izravno obuhvaćene reformskim procesima poput, primjerice, poljoprivrednika, radnika u brodograđevnoj industriji ili ribara, kod kojih se javlja stanovita doza straha zbog utjecaja tih reformskih procesa na njihov standard. Posebnu privrženost pristupanju Hrvatske EU iskazuju građani s višim stupnjem obrazovanja i oni koji žive u urbanim područjima. Kada govorimo o dobnim skupinama, natpolovičnu potporu članstvu daju sve dobne skupine, osim onih ispod 25 godine (38%). Također, možemo reći da su posebno zainteresirani za članstvo poduzetnici i poslodavci, studenti zbog veće mobilnosti, regionalna i lokalna samouprava koja uviđa sve veću korist od pretpristupnih fondova, odnosno strukturnih i kohezijskih fondova u budućnosti.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije