Bakir Izetbegović, potpredsjednik SDA i kandidat za predsjednika ove stranke na kongresu zakazanom za 26. maj ove godine, kaže da može popraviti odnose s Harisom Silajdžićem, liderom Stranke za BiH, i unaprijediti funkcionisanje njihove koalicije.
Izetbegović u potezima aktuelnog lidera SDA Sulejmana Tihića ne vidi "nikakav majstorluk" u dogovorima s političkim predstavnicima Srba i Hrvata jer je to posljedica zadatih ciljeva i uslova međunarodne zajednice.
Naglašava da Srbima ide u korist tranzicija Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i ukidanje bonskih ovlaštenja i ocjenjuje da kvalitetnu ustavnu reformu sporazum iz Pruda nije ponudio.
NN: Da li ste odlučili da se kandidujete za predsjednika SDA jer ste nezadovoljni dosadašnjim vođenjem partije gospodina Sulejmana Tihića i koje konkretne stvari mu zamjerate?
IZETBEGOVIĆ: Nezadovoljan sam stanjem u BiH, zabrinut sam za njenu budućnost, nesložni smo, sporo se reaguje. Narod s razlogom gubi vjeru i poštovanje prema vlasti. Glavna komponenta te vlasti je SDA, a daleko najuticajniji, dakle i najodgovorniji u SDA jeste njen predsjednik.
NN: Ukoliko budete izabrani za predsjednika SDA, šta mislite promijeniti u radu stranke u narednom periodu, prvenstveno do opštih izbora 2010. godine?
IZETBEGOVIĆ: Potrebno je osloboditi intelektualni potencijal koji SDA posjeduje i striktnije pratiti demokratske procedure pri donošenju odluka. Više kolektivne pameti, više demokratije. Zatim, izbor kadrova, kadrovska politika je najvažniji dio politike - uzalud je Ćiri Blaževiću sačiniti genijalan plan igre ako nema Džeku i Misimovića. Za sva pitanja bitna za prosperitet zemlje stranka treba formirati kombinovane timove političara i eksperata. Nema problema koji pametni ljudi ne znaju riješiti, od suprotstavljanja efektima ekonomske krize do ustavne reforme. Predsjednik stranke treba da formira timove, da posebno obrati pažnju na njihov sastav, zatim da bdije nad njihovim radom dok se ne poluče rezultati. Prvi čovjek ne treba sam da rješava probleme, već da načini sistem, mašineriju koja će taj posao obaviti.
NN: Da li će SDA ostati pri prudskom sporazumu ukoliko Vi budete na čelu partije?
IZETBEGOVIĆ: Prudski sporazum je odgovor na plan međunarodne zajednice poznat kao "5+2". Bez implementacije tog plana nema napretka u zemlji. Dakle, valja nastaviti pregovore.
NN: Slažete li se da je gospodin Tihić bio ključni čovjek u pokretanju pregovora s predstavnicima Srba i Hrvata kako bi postigli kompromis ili je, po Vašem mišljenju, bio popustljiv?
IZETBEGOVIĆ: Za pokretanje nove ture pregovora od ključnog značaja je bio zahtjev međunarodne zajednice koji sam sad spomenuo - zadali su pet ciljeva i dva uslova koji će omogućiti tranziciju OHR-a u ured specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH. To znači prestanak korištenja bonskih ovlasti, dakle prestanak protektorata u BiH, a za to su najviše zainteresirani srpski političari. Oni sigurno žele riješiti pitanje državne imovine i popisa stanovništva i pritom još postići ukidanje bonskih ovlasti, tako da ne vidim u čemu se sastoji majstorluk Sulejmana Tihića da im sve to omogući. Srpska strana je najzainteresiranija i uspjeh bošnjačkog predstavnika će dobiti dovoljno zauzvrat - kvalitetnu ustavnu reformu, na primjer, a to za sada nemamo u ponudi.
NN: U medijima ste ovih dana isticali da je bošnjački korpus podijeljen. Kako mislite objediniti Bošnjake, da li približavanjem Stranci za BiH?
IZETBEGOVIĆ: SDA ima istoriju nesporazuma i rivalstva i sa Strankom za BiH i sa SDP-om, ali nam je saradnja sa Strankom za BiH ipak prirodnija, uostalom s njom imamo koaliciju na svim nivoima vlasti koju je skoro nemoguće razvrgnuti. Mislim da mogu popraviti odnose sa dr Harisom Silajdžićem u mjeri koja će omogućiti daleko uspješnije funkcionisanje koalicije.
NN: Da li biste kao budući predsjednik SDA pozvali na odgovornost federalnog premijera i cijelu Vladu zbog lošeg finansijskog poslovanja?
IZETBEGOVIĆ: Ta vlada je imala terete s kojim je skoro nemoguće bilo postići uspjeh. Prvi teret je nesaradnja Tihića i Silajdžića, svađa u koaliciji koja je zaustavila niz dobrih projekata. Drugi teret su zakoni doneseni u Federalnom parlamentu koji su Vladi nametnuli obavezu da pola budžeta troši na pomoć ljudima, većinom žrtvama minulog rata. Treći teret je globalna ekonomska kriza koja je snažno pogodila nejaku bh. privredu. Prvi teret moramo ukloniti a drugi olakšati, da bismo Vladi omogućili da treći problem riješi sama. Ako i tada ne bude rezultata u radu Vlade, morat će doći do ostavki i smjena.