Postojanje nekog vrhovnog suda, jedinstveni kazneni zakon i proračun za pravosuđe u BiH umnogome bi učinili domaće pravosuđe još neovisnijim i profesionalnijim, kaže Bariša Čolak, ministar pravde BiH.
Svjestan je da ove promjene nije moguće uraditi u dogledno vrijeme, ali da su neminovne zbog ispunjavanja uslova Evropske unije.
Smatra da je neophodno naći način da budu spriječeni paralelni procesi u zemljama u regionu i ističe da Tužilaštvo BiH treba procesuirati predmet o napadu na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
NN: Šta Ministarstvo pravde BiH radi po pitanju slučaja "Dobrovoljačka"?
ČOLAK: U tri navrata pisali smo Ministarstvu pravosuđa Srbije. Naša ekipa je išla u Beograd da bi inovirali neke sporazume sa Srbijom, ali se razgovaralo i o ovom problemu. Očekujem ovih dana konkretan odgovor. U međuvremenu su stigle i optužnice za jedan broj osoba. Nadam se da ćemo uskoro imati sastanak na ministarskoj razini. Naš stav je da bi ovaj slučaj trebalo transferirati u BiH i tu ga i okončati, sukladno Evropskoj konvenciji o prijenosu kaznenih postupaka.
NN: Da li je moguće sklopiti sporazum sa Ministarstvom pravde Srbije o vođenju sudskih postupaka kojim bi bila spriječena buduća paralelna suđenja?
ČOLAK: Naravno da je moguće i očekujem da će se i u tom pogledu u narednom razdoblju vrlo intenzivno raditi. Naše tužiteljstvo i tužiteljstvo Srbije na tom polju mogu postići značajne rezultate, uvažavajući evropske konvencije čiji smo potpisnici i mi i Srbija. To je potrebno uraditi i da bi naši odnosi bili što više unaprijeđeni. Obje države orijentirane su ka Evropi i EU, a sigurno će i te kako biti cijenjeno koliko će biti uspjeha u prevladavanju problema koje sada imamo.
NN: Mnogi ovu istragu smatraju više političkim nego pravosudnim slučajem?
ČOLAK: Želim se zadržati na pravnom polju. Bez obzira na to kakvim dokazima raspolažu, a sigurno raspolažu nekakvim dokazima u Srbiji, te dokaze, zajedno sa predmetima, trebalo bi premjestiti u Tužiteljstvo BiH. Nesporno je da se događaj desio, nesporno je da je tu nastradao jedan broj osoba. Treba u postupku biti utvrđeno ko je za to odgovoran, ali mi cijenimo da to treba raditi pravosuđe BiH jer se taj događaj zbio ovdje.
NN: Postoji li način da bude riješeno pitanje osuđenika sa dvojnim državljanstvom?
ČOLAK: Svaka država izručenje svojih državljana uređuje različito u svom zakonodavstvu. U nekim državama je uređeno ustavom, poput Hrvatske, a nekim zakonom, kao što je to kod nas slučaj. Zemlje članice EU taj problem su riješile kroz evropski kazneni nalog. Problem je sa zemljama izvan EU. Mi nemamo takve sporazume jer nema dovoljno povjerenja u pravosuđe država koje nisu dovoljno reformirale svoje pravosuđe. Mi međusobno ne vjerujemo pravosuđu, susjedne države nama ne vjeruju, mi ne vjerujemo susjedima.
NN: Često se i u BiH iskazuje nepovjerenje prema domaćem pravosuđu?
ČOLAK: Ponekad ni sami sebi ne vjerujemo jer se često loše govori o našem pravosuđu. Svi skupa treba da radimo da što prije bude afirmiran i ubrzan proces reforme u pravosuđu i da se na temelju rada, promijeni slika o pravosuđu. Da se stekne povjerenje ne samo u pravosuđe vlastite države, nego i u pravosuđe susjednih država. Na taj bi način ovaj problem bilo lakše riješiti. Vrijeme će donijeti određene promjene, to je neminovno.
NN: Šta je sa Strategijom za reformu pravosuđa koja je usvojena prošle godine? Zašto se ne sporovodi?
ČOLAK: Nismo možda postigli sve što smo htjeli, ali ne može se reći da nije uspjela. Nastojaćemo sustići to što nismo napravili. Potrebno je napraviti ne samo pomake, nego znatne reforme. Čak i ono o čemu nismo postigli konsenzus nismo amnestirani da i ta pitanja ne rješavamo. Rekli smo da ćemo neka ključna pitanja riješiti kasnije na ustavnim reformama. To je potreba postojanja nekog vrhovnog suda, jedinstveni kazneni zakon, jedinstveni proračun za pravosuđe u BiH. To bi umnogome učinilo naše pravosuđe još neovisnijim i još profesionalnijim.
NN: Mislite li da je to moguće uraditi u ovakoj političkoj situaciji?
ČOLAK: Znate kako funkcionira naš sustav i kakve su nadležnosti. Kad smo usaglašavali Strategiju, nije bio samo nedostatak volje, već i objektivne ustavne zapreke da ova pitanja budu riješena. Krećući se prema EU moramo usvajati evropske standarde u ovoj oblasti. Sudbena vlast je jedna od tri vlasti koja je vrlo bitna. I Evropa će nas sigurno posmatrati koliko smo napredovali. Ostavimo Evropu po strani, mi to treba da uradimo zbog nas samih, zbog naše budućnosti, kad-tad.