Intervju

Begović: NATO se mijenja, kao i svijet

Begović: NATO se mijenja, kao i svijet
Foto: N.N. | Begović: NATO se mijenja, kao i svijet
Edin Barimac

Bosna i Hercegovina donijela je drugi dokument Program reformi, čime je pokazala da je zemlja na putu za čvršću integraciju u NATO, a BiH je primljena i u NATO-ov Akcijski program za članstvo - MAP (Membership Action Plan), rekla je za "Oslobođenje" dr sc. Monika Begović, predsjednica Atlantskog vijeća Hrvatske.

"Znamo šta MAP donosi - donosi jedan opsežan proces reformi u svim područjima, ne samo u obrani, niz savjeta, pomoći i podrške prilagođenih potrebama BiH, a što je pozitivno u konačnici za sve konstitutivne narode u BiH", smatra ona.

Borba za živote i ekonomski oporavak od pandemije korona virusa pitanja su aktuelna svugdje u svijetu. Mnogi problematiziraju pomoć NATO članicama tokom pandemije. Je li moglo bolje i jesu li, posmatrajući Srbiju, bolje prošli oni koji sa svima pokušavaju održavati korektne odnose?

BEGOVIĆ: Oporavak od pandemije se treba promatrati iz više aspekata, onih iz područja zdravstvenih sustava zemalja, koji, kako ste spomenuli, usko uključuju borbu za živote ljudi i njihov što kvalitetniji oporavak od posljedica koje ostavlja ova bolest, ali i društvenih i ekonomskih pa i političkih aspekata. Već ovime možemo reći kako je ova pandemija pokazala puno - pokazala je snage i slabosti svih vrsta sustava, kojih možda do sada kao društvo nismo bili ni svjesni te je definitivno dokazala da živimo u međusobno povezanom svijetu jer se suočavamo sa zajedničkim izazovima i prijetnjama, koje traže i zajedničke odgovore. U svemu tome se ne pokušava pokazati kako nacionalne države kao takve gube svoju ulogu, već se ističe uloga multilateralnih institucija u iznalaženju odgovora na globalne krize.

Uloga NATO-a, ne samo kao vojnog saveza već kao vojno-političke organizacije, neizostavna je u pristupu ovim problemima, a posebice se to ogledalo na početku krize te se sjećamo da je već u svibnju prošle godine dostavljeno 70 tona pomoći regiji zapadnog Balkana - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, i to onoga čega je u to vrijeme svugdje najviše nedostajalo, a bilo je prijeko potrebno - zaštitnih maski i dezinfekcijskih sredstava. Ukoliko se osvrnemo samo na regiju zapadnog Balkana, znamo kako postoji paket pomoći NATO kovid-19 prema zemljama članicama i partnerima te je tako, primjerice, NATO organizirao dostavu razne medicinske opreme i uređaja te dezinfekcijskih sredstava iz Pandemic Response Stockpile NATO-a. Kada se radi o pošiljci zemljama partnerima, onda je to donacija zemalja članica, koju koordinira Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre NATO-a (EADRCC). Ne smije se zaboraviti niti predan rad NATO-ove mreže od šest tisuća znanstvenika koji zajednički rade na analizama utjecaja pandemije, posebice u vojnom smislu. NATO stavlja naglasak na jačanje otpornosti svakog društva na nove izazove kako bi odgovori bili pravovremeni i odgovarajući, a u inicijativi NATO 2030 glavni tajnik NATO-a pokazao je kako je NATO spreman mijenjati se kako se svijet mijenja. Izneseno te i ono što ne mogu istaknuti ovdje radi limitiranosti prostora pokazuje kako zemlje nisu pogriješile u svojoj opredijeljenosti za NATO.

Mnogo se govori o ekonomskim benefitima po ulasku u NATO. Koliko je Hrvatska ulaskom u NATO dobila na tom polju jer se uporno govori samo o odlasku ljudi u zapadne zemlje?

BEGOVIĆ: U mnogim razvijenim zemljama se na migracije ne gleda kao na nešto negativno jer one podrazumijevaju razmjenu znanja i iskustva. Činjenica je da migracije postoje oduvijek i u kontekstu Vašeg pitanja one nemaju nikakvu poveznicu s ulaskom u NATO i eventualnim insinuacijama kako zemlja koja je postala zemljom članicom nije dobila dovoljno beneficija, političkih ili ekonomskih. Odgovarajući na ovo pitanje, htjela bih na prvom mjestu istaknuti kako je ulaskom u NATO Hrvatska postala zemlja koja implementira euroatlantske vrijednosti, a koje su osnovica razvoja svake demokratske zemlje u svakom pogledu. Države u procesu pristupanja provode brojne reforme, ne samo u sigurnosnom sustavu, već i u općem političkom, institucionalnom i ekonomskom okruženju. U kontekstu utjecaja NATO standarda na gospodarstvo napomenut ću nastojanja zemalja članica da odvajaju 2% BDP-a za obranu, što posljedično pridonosi modernizaciji obrambenog sustava. S druge strane, kolektivna obrana NATO-a smanjuje troškove izdvajanja za nacionalnu obranu. Gledajući ostale beneficije, one se sagledavaju kroz povećanje kreditnog rejtinga, veće mogućnosti povećanja stranih investicija radi povećane sigurnosti poslovnog okruženja jer je ulazak u NATO jamstvo stabilnosti, što je dobar pokazatelj potencijalnim investitorima. Neophodno je napomenuti i kako je ulazak u NATO označavao i proces pristupanja EU, što je dodatno otvorilo mogućnosti za ekonomske koristi.

Naši sagovornici iz Crne Gore kažu da je ruski utjecaj i u toj zemlji i dalje jak. Da li Vas to čudi? Šta predviđate ostatku Balkana koji još nije u Alijansi?

BEGOVIĆ: Ruski utjecaj, posebice u Crnoj Gori i Srbiji, tradicionalan je iz više aspekata, a i sam geopolitički položaj regije zapadnog Balkana pokazuje kako su razni utjecaji velikih sila razumljivi. Crna Gora je pak pokazala svoje opredjeljenje i postala je članica NATO-a. To je zemlja koja je dosad uspješno rješavala društvene podjele, a ulazak u NATO doprinio je sigurnosnim koristima, ali i rastu državne ekonomije, budući da se karakterizira kao zemlja sigurna za investicije. Ulazak Crne Gore u NATO, a i nešto kasnije Sjeverne Makedonije, pokazao je kako je za regiju zapadnog Balkana od izuzetne važnosti politika otvorenih vrata NATO-a, koja je dokazano najveći pokretač demokratskih reformi, ali i najbolji instrument za jačanje sigurnosti u ovoj geopolitički važnoj regiji.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, mišljenja o članstvu su jako podijeljena. Može li BiH bez saglasnosti Srbije u NATO?

BEGOVIĆ: Bosna i Hercegovina donijela je drugi dokument Program reformi, čime je pokazala da je zemlja na putu za čvršću integraciju u NATO, a BiH je primljena i u NATO-ov Akcijski program za članstvo - MAP (Membership Action Plan). Znamo što MAP donosi - donosi jedan opsežan proces reformi u svim područjima, ne samo u obrani, niz savjeta, pomoći i podrške prilagođenih potrebama BiH, a što je pozitivno u konačnici za sve konstitutivne narode u BiH. Podijeljena mišljenja dva entiteta o članstvu su razumljiva, gledano povijesno, no već sada se može reći kako nije izvjestan rezultat ukoliko će do referenduma o ulasku u NATO doći na području cijelog teritorija BiH, a ne pojedinačno po entitetima.

Promatrajući politički, društveni, sigurnosni, ali i ekonomski aspekt, činjenica je da NATO ima važnu stratešku ulogu u budućnosti ove zemlje. Već samo partnerstvo BiH s NATO-om pokazuje veliki doprinos jačanju suradnje i stabilnosti u regiji, usvajanje euroatlantskih vrijednosti koje označavaju jačanje demokracije, poštivanje ljudskih prava i vladavina prava.

Oštre reakcije nedavno je izazvalo saopštenje Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini da će reagovati na zbližavanje BiH i NATO-a. Kako Vi tumačite takve poruke?

BEGOVIĆ: Reakcija Ambasade Rusije je razumljiva, budući da zastupa interese svoje zemlje. Interesi Rusije u regiji zapadnog Balkana su poznati i može se očekivati da će svako veleposlanstvo promicati i zastupati interese svoje zemlje. Ono o čemu treba promisliti je kako će BiH nastaviti dalje svoju politiku balansiranja prema svim interesima koji su prisutni u toj zemlji, a kako bi radila prvenstveno za interese svojih građana. Samim pristupanjem Partnerstvu za mir BiH je pokazala svoju odluku o suradnji s NATO savezom, a treba se istaknuti kako NATO ima svoje vojno središte u Sarajevu s misijom pomoći BiH u reformama te također pružanja pomoći Europskoj uniji u BiH, što je pokazatelj uloge koju NATO promovira i prakticira ne samo u BiH, već i u regiji.

Da možete odlučivati u ime institucija BiH, koje biste oblasti za saradnju s Alijansom izabrali kroz programe reformi (ANP)?

BEGOVIĆ: Upravo i samo ime Programa govori o njegovoj važnosti - reforme su bitne za svako društvo koje teži demokratskom uređenju. Teško je stoga izdvojiti područje reformi koje bi bilo najbitnije jer su sva područja jednako bitna, bitna su za građane te zemlje, od političkih, sigurnosnih, pravnih i obrambenih područja. Potrebno je ponajprije pronaći političku suglasnost da se reforme provode u djelo, da se usvajaju demokratske vrijednosti, jača borba protiv korupcije, stavlja naglasak na vladavinu prava, jer to je ono što će građani osjetiti u svojoj svakodnevici.

(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije