Struktura kredita u stanovništvu, pa i u gospodarstvu, nije zadovoljavajuća, ali jasno prikazuje realnu situaciju na trzištu BiH, rekao je u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine" Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
"Bankarski sektor je spreman i željno iščekuje aranžmane u veće investicije pojedinačno, kao i u sindikatu. Ono što je do njih, banke čine, ali okruženje ovisno o političkoj nesigurnosti i posljedicama iste je daleko od toga", kazao je Kutle.
NN: Da li je ove godine smanjena kreditna aktivnost banaka privredi i stanovništvu? Koliko je smanjena i kako će to uticati na bankarski sektor? Da li možemo očekivati manjak velikih investicija u BiH?
KUTLE: Evropska centralna banka posljednjih godina nastoji povećanjem kamate na kredite smanjiti potražnju za istim kako bi uticala na smanjenje potražnje za proizvodima, a time i na smanjenje cijena istih. U BiH situacija na tržištu je značajno drugačija, a i nismo članovi EU kako bismo morali poštivati te direktive. Bh. bankarski sektor raspolaže sa dovoljno depozita po niskoj cijeni, tako da ne povećava cijene kredita kako se to čini u EU. Na ovaj način banke nastoje povećati potražnju za kreditima, a ne smanjiti, kako se to radi u EU. Prema postojećim pokazateljima, banke u BiH su povećale kreditnu aktivnost 3-4,5% ovisno o vrsti i periodu mjerenja. Druga bitna činjenica je da su kamate na kredite prvi put u povijesti znatno manje u BiH nego u EU. Struktura kredita u stanovništvu, pa i u gospodarstvu, nije zadovoljavajuća, ali jasno prikazuje realnu situaciju na trzištu BiH. Bankarski sektor je spreman i željno iščekuje aranžmane u veće investicije pojedinačno, kao i u sindikatu. Ono što je do njih, banke čine, ali okruženje ovisno o političkoj nesigurnosti i posljedicama iste je daleko od toga.
NN: Šta bi, po Vašem mišljenju, privreda u BiH trebalo da učini kako bi bila privlačnija bankama?
KUTLE: Razmišljati o nekim poboljšanjima unutar sektora gospodarstva i bankarstva odvojeno od stanja u državi bilo bi neozbiljno. Svjesni smo da smo svi (u posljednjih 25 godina) taoci nestabilne političke situacije u BiH. Dejtonskim sporazumom je puno pozitivnog učinjeno zaustavljanjem ratnih sukoba. Što vrijeme više prolazi, to je jasno da je on kao ratni sporazum sve više kočnica mirnodopskog razvoja. Politička nestabilnost iz dana u dan je sve veća i kao takva najveća kočnica daljeg razvoja. Po mom mišljenju, bez donošenja mirnodopskog-normalnog ustava, nema pozitivnog pomaka u političkoj stabilnosti. Kristalno je jasno da bez pomoći međunarodnih aktera, koji su i donijeli Dejton, kreiranje ustava domaći političari ne mogu donijeti. Svaka promjena bi jedne dovodila u nešto povoljniji položaj u odnosu na druge, što strukture na vlasti ne mogu dopustiti. Teško je očekivati neko značajno inozemno ulaganje u ovako nestabilnu državu. Banke u BiH rade po zakonu usklađenom sa regulativom EU i kao takve ne mogu kreditirati van tih standarda. Ne zaboravimo da one rade sa dvadesetak posto vlastitog kapitala, ostalo su depoziti klijenata. Jasno je kako sa posebnom pažnjom treba voditi računa o istima. Od gospodarskih subjekata banke traže iste kvalitete kako bi ih kreditirali kao i u EU. Jasno je da ni privredni subjekti u ovako strukturiranoj, skupoj, nestabilnoj državi ne mogu poslovati kao da su u uređenim sustavima.
NN: Evo vidimo da Srbija i Crna Gora nemaju direktni međusobni platni promet, nego se platni promet dvije susjedne države odvija preko Frankfurta, te se Njemačkoj godišnje plaćaju zbog toga milioni evra. Ima li takav problem BiH, sa kojom državom, te šta je posljedica toga?
KUTLE: Crna Gora je u specifičnoj situaciji jer nema svoju valutu. Korištenje eura kao valute je specifičnost vezana samo za tu zemlju. Naime, Crna Gora nije (i još dugo neće biti) dio EU pa tako i korištenje te valute kao svoje vrijedi samo u državi. Zbog toga sve transakcije mora raditi preko korespodentnih banaka, te je i cijena usluga vezana za tarifu tih banaka. Platni promet unutar zemalja EU ima posebna pravila. Naime, sve transakcije banaka unutar EU imaju istu cijenu kao i domaće transakcije. Jasno je da to vrijedi samo za transakcije u eurima. Ostale transakcije podliježu cijenama međunarodnog platnog prometa. U BiH je situacija nešto drugačija. Sve banke međunarodne transakcije vrše preko korespodentnih banaka. Cijena transakcije se kreira u dva dijela. Prvi dio je cijena domaće banke koja je poznata i drugi cijena korespodentne banke na koju domaća nema uticaj. Tu cijenu po dogovoru može platiti pošiljalac ili pak primatelj novca. Jasno je da prema dogovoru tu cijenu mogu i dijeliti. Cijena inozemnih usluga u odnosu na unutarnji platni promet je znatno viša i tu se ne može puno pozitivnog napraviti.
NN: Evo vidimo da je velika dobit bankarskog sektora u BiH. Koji su razlozi toga, te koji su najveći izvori prihoda banaka? Da li su kamatni prihodi postali dominantan izvor prihoda?
KUTLE: Banke u kontinuitetu posljednjih desetak godina promjenom u organizaciji, informatizaciji, poboljšanju organizacije nastoje smanjiti troškove, a u isto vrijeme rade na povećanju prihoda. Kao takve su bile spremne prihvatiti novonastalu situaciju u kojoj je kamatna marža znatno povećana, kao i količina i kvalitet ostalih bankarskih transakcija. Zahvaljujući većoj ponudi od potražnje depozita, cijena istih je na povijesno niskoj razini. Povećanje kamate na depozite ECB-a ni na koji način (još uvijek) ne utiče na kamatu na depozite u BiH. Sa druge strane, to povećanje je omogućilo (legalno) bankama povećanje kamate na kredite sa promjenljivom kamatom. Na taj način su banke povećale profitabilnost. Drugi izvori povećanih prihoda su povećane nekamatne transakcije, kao i znatno poboljšanje organizacije - smanjenje troškova poslovanja. Omjer kamatnog i nekamatnog prihoda je već dugo oko 50-50%.
NN: Kakva je uloga države u oporavku od inflacije? Da li je u ovom trenutku potrebno više investicija i kredita kako bi došlo do stabilizacije?
KUTLE: Već sam napomenuo u kakvoj situaciji je naša država i kako to negativno utiče na budućnost svih nas. Sa jedne strane, politička nestabilnost - rascjepkanost, a sa druge ograničena uloga Centralne banke, smanjuje manevarski prostor za brži razvoj. Možemo mi nabrajati do ujutru šta bi država trebala učiniti, ali je jasno da u našoj situaciji to danas nije moguće. U situaciji u kojoj jesmo, svi se trude napraviti pomake, ali je njihov domet izuzetno ograničen. Sve ono što radi EU i ECB bi se moglo precrtati i na nas, ali nažalost u ovoj situaciji to graniči sa naučnom fantastikom.
NN: U regionu je došlo do rasta kamatnih stopa na štednju. Možemo li isto to očekivati u Bosni i Hercegovini?
KUTLE: EU je napravila strategiju kako ostvariti svoju viziju. Vizija je spustiti stopu inflacije na 2% do kraja naredne godine. U tu svrhu povećava kamate na depozite kako bi isti ostali na računu i smanjili potražnju za proizvodima i time smanjiti cijene istih. Na strani kredita ta kamata utiče na povećanje cijene kredita time i potražnje za istima kao faktora smanjenja cijena. U BiH je tržišna situacija znatno drugačija, a i ne moramo pratiti smjernice EU. Banke u BiH raspolažu sa više depozita od potražnje za istima, tako da banke do sada nisu imale potrebu povećavati kamate. Situacija se pomalo mijenja, pa banke (pojedine) već sada podižu kamate na depozite. Jasno je da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu. Taj pomak na cijeni depozita će posljedično uticati i na povećanje kamata na kredite.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.