Intervju

Besim Duraković: Svinjski grip nikog nije nasekirao u BiH

Jasmina Šarac

Besim Duraković, direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzla, potvrdio je da postoji loša koordinacija nadležnih općinskih i kantonalnih organa na suzbijanju zaraznih bolesti.

On kaže da umjesto nadležnih, inspekcije su novinari upoznali sa širenjem bruceloze. Duraković naziva sramnim i što se u BiH niko nije ni nasekirao zbog širenja svinjskog gripa.

"Imam nezvaničnu informaciju da je u Hrvatskoj pet oboljelih, ali nije inspekcija ta koja treba da govori o tome", kazao je Duraković.

Nadležne općinske službe smatra da su generalni krivci za veliki broj bespravno sagrađenih objekata.

"U 90 odsto nelegalno izgrađenih objekata, ili su aminovani od strane općinskih službi ili nisu uklonjeni na način na koji bi trebale da rade građevinske inspekcije, koje moraju reagovati", kazao je Duraković.

NN: Nedavno ste zbog zatvaranja jedne od apoteka JU "Gradske apoteke" Tuzla rekli da ste imali pritiske od općinske vlasti.    Da li ste često izloženi pritiscima?

DURAKOVIĆ: Ne znam da li to nazvati političkim ili nekim drugim pritiskom, ali znam kad god nešto uradimo, odmah se saziva Kolegij po hitnom postupku, to se objavljuje kao neslaganje kantonalne i općinske vlasti, što se ja ne slažem. A mi uređujemo svaku oblast i nikakav atak tu nije prisutan. U toj apoteci je bilo toliko prekršaja, na koje odgovorno lice nije imalo nijedne primjedbe. Statistika govori da u svemu ovome, gradske apoteke ne učestvuju sa tri-četiri odsto pregleda i prekršajnih naloga koje smo izdali. Njima nikad nismo otišli u redovnu kontrolu, već po dojavi građana. Možda je to pogrešan koncept. Ako je to javna ustanova, ponajviše bi trebala poštovati zakon, da bude etike, reda i ostalog. Ali kontrole su pokazale da to nije tako i takva percepcija razmišljanja neće više postojati i ubuduće ćemo ih za svaki prekršaj kažnjavati.

NN: Kakvo je stanje sa ostalim apotekama?

DURAKOVIĆ: Ništa ni bolje, ni gore, ali još je nesređeno. U zadnjoj akciji s federalcima kod "naftaša" i "bijelih mantila" uradili smo oko 620 pregleda za devet dana. Izdali smo više od 250 rješenja o otklanjanju nedostataka i više od 250 prekršajnih naloga u vrijednosti preko pola miliona KM, što dovoljno govori.

NN: O kakvim prekršajima se radi kod "bijelih mantila"?

DURAKOVIĆ: Kod apoteka je uglavnom nepridržavanje radnog vremena, neisticanje cijena, neregistrovani lijekovi na ovom području, nepostojanje deklaracija na lijekovima, i u najvećem broju, ono što se ne može tolerisati, neprisustvo apotekara, odnosno magistara. Jer ulogu doktora preuzima tehničar, a on ne smije raditi na recepturi, ni biti dijagnostičar.

NN: A šta je sa domovima zdravlja i privatnim klinikama?

DURAKOVIĆ: Uglavnom se ne pridražavaju radnog vremena, jer ljudi koji rade negdje, tu rade kao dopunsku djelatnost, često i bez ugovora. Otkrili smo i da rade s medikametnima s proteklim rokovima trajanja, te da se ne vrše ljekarski pregledi. Uistinu, ta oblast je neuređena. Mi jednu doktoricu pripremamo za izlazak na teren i mislim da ćemo jako brzo, neselektivno gledati sve, od UKC do najmanje ordinacije i definitivno sve apoteke.

NN: Svinjski grip se bliži i BiH jer oboljelih ima i u Austriji. Radite li na prevenciji?

DURAKOVIĆ: Apsolutno nikakvih poteza nema u vezi s pripremom i suzbijanjem svinjskog gripa. To je sramno jer se u državi niko nije ni nasekirao zbog toga. Imam nezvaničnu informaciju da je u Hrvatskoj pet oboljelih, ali nije inspekcija ta koja treba da govori o tome. Nama neko treba da da zeleno svjetlo da izađemo na teren. Mi čekamo, kao da se ništa u svijetu ne događa. Sramno.

NN: U TK je zabilježeno širenje bruceloze, a samo za tri mjeseca je bilo 17 oboljelih. Vi tvrdite da problema ima i kad je u pitanju dostavljanje informacija u vezi s tom bolesti?

DURAKOVIĆ: U nekim segmentima pojedincima odgovara da je inspekcija neinformisana i da su joj svezane ruke. Nažalost, od novinara smo saznali za posljednje slučajeve oboljelih od bruceloze, a sve informacije bismo trebali dobiti od Veterinarske stanice, higijensko-epidemioloških službi i UKC Tuzla. Zabrinjavajuće je da ta informacija nikog nije zainteresovala da nam dojavi.

NN: Ministarstvo prostornog uređenja TK je prije nekoliko dana iznijelo podatak da je uz magistralne puteve izgrađeno više od 800 objekata, a da tek trećina ima potrebne dozvole. Kako se to moglo dogoditi ako inspekcije rade svoj posao?

DURAKOVIĆ: Svako treba da radi posao za koji je plaćen, jer plate nisu male. Nadležne općinske službe su generalni krivci, jer je 90 odsto nelegalno izgrađenih objekata ili aminovano od strane općinskih službi ili nisu uklonjeni na način na koji bi trebale da rade građevinske inspekcije, koje moraju reagovati. Samo ono što je preko 3.000 kvadrata ili u međi dvije općine je nadležnost kantonalnog građevinskog inspektora, a ostalo je nadležnost općinske ili federalne inspekcije. Tu su krivci i kantonalno i federalno ministarstvo trgovine, jer direkcije za ceste u njihovoj nadležnosti daju odobrenja za priključke ili stavljaju barijere. Mi nemamo katastara i sad se ne zna šta je legalno a šta nije i inspekcija sad radi samo na osnovu dojava. A kad budu katastri, moći će i bez dojava krenuti u kontrole.

Najčitanije