Intervju

Borel ekskluzivno za "Nezavisne": Ne možemo priuštiti da BiH propadne

Borel ekskluzivno za "Nezavisne": Ne možemo priuštiti da BiH propadne
Foto: N.N. | Žozep Borel ekskluzivno: EU ne može sebi priuštiti da BiH bude propala država

Evropska unija ne može priuštiti da BiH bude propala država i u interesu je EU da pomogne BiH, rekao je Žozep Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, u ekskluzivnom razgovoru za "Nezavisne novine" i portal Politicki.ba.

"Mi pružamo podršku svojim susjedima ne zato što smo baš velikodušni, što imamo veliko srce. Mislim, mi imamo veliko srce! Ali, pored toga treba nam susjedstvo koje je izvor stabilnosti i partnerstva", kaže Borel.

NN: Na putu ka EU, da li BiH treba da mijenja Ustav i šta bi te promjene trebalo da budu?

BOREL: To je nešto što je na vama. Mi imamo vrlo precizne zahtjeve. To je 14 ključnih prioriteta i na vama je da ih ispunite. Ako Ustav treba mijenjati, onda treba da ga mijenjate. Nije na nama da kažemo šta treba da radite.

NN: Da li postoje neki minimalni zahtjevi?

BOREL: Naravno da postoje i treba ih ispuniti. Govorimo o pravima građana, jednakim prilikama za sve. Pogledajte presudu "Sejdić i Finci". Problem aktivnog i pasivnog biračkog prava. Treba omogućiti svakome da se može kandidovati, a ne samo pripadnicima konstitutivnih naroda. Tako da - da. Vjerovatno biste morali mijenjati Ustav. Ne mogu zamisliti da u EU imate zemlju članicu čiji građani, koji, zbog svoje pripadnosti ili nepripadnosti nekoj nacionalnoj grupi, ne mogu biti kandidati na izborima.

NN: Moje pitanje tiče se velikog investicijskog plana. Pojavio se problem nekih zemalja članica koje blokiraju usvajanje višegodišnjeg budžetskog okvira. Kako to može uticati na BiH i region?

BOREL: Ne brinite za to. Budžet moramo imati. Nezamislivo bi bilo da EU ne postigne sporazum o budžetu za naredni sedmogodišnji period. Tako da će se to riješiti. Ovako ili onako. EU mora imati budžet. Bez njega ne može funkcionisati. Unutar njega su sredstva za ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan. Jedan značajan dio u tom paketu je i za BiH. Tako da se ja ne bih brinuo za budžet.

NN: Paket o kojem govorite uslovljen je - bez reformi nema para nijednoj od ovih šest zemalja?

BOREL: Naravno. Postoje određeni uslovi. Mi pružamo podršku svojim susjedima ne zato što smo baš velikodušni, što imamo veliko srce. Mislim, mi imamo veliko srce! Ali, pored toga treba nam susjedstvo koje je izvor stabilnosti i partnerstva. Iz tog razloga i insistiramo na reformama, jer mislimo da je to za vas dobro, a nama je u direktnom interesu. Ako se neko ne ponaša u skladu s našim vrijednostima i interesima, onda je jasno da će se naši resursi preraspodijeliti u neke druge formate. Generalno, ljudi odgovaraju na podsticaje. To je u ljudskoj prirodi.

NN: EU je veliki motivator, možda i najznačajniji. Kako povezati ovu inicijativu s reformama koje su nam neophodne?

BOREL: Naravno. Svjesni smo mi svega toga. Jasno nam je da budućnost Balkana leži u EU. Bez obzira na pokušaje i Kine i Rusije, pa i SAD, da izvrše svoj uticaj i budu značajni akteri, u suštini niko od njih ne može ponuditi ništa tolike važnosti kakva je evropska perspektiva i članstvo u EU. Samo EU može dati takvu ponudu i strukturisanu perspektivu za budućnost. Cijeli Balkan ima vrlo jasnu smjernicu i putokaz za budućnost. Mi ne možemo priuštiti da BiH bude propala država. Jer to nije nama u interesu. I mi znamo da je za mnoge u BiH Evropa svjetlo koje obasjava i vodi. Njima bi bilo razočarenje kada bi EU rekla: "Nije nas briga za vas." To se jednostavno neće desiti. Zato što je to naš interes. Ne možemo priuštiti da vaša zemlja ne uspije.

NN: Kako biste ocijenili svoju posjetu BiH?

BOREL: Moram reći da mi je bilo veoma dobro. Volio bih da i vi to prenesete. Imao sam dobru posjetu. Raspored mi je bio dosta gust, pa sam se i iscrpio. Ali sam mnogo i naučio i imao priliku da vidim. Otkrio sam da je u BiH mnogo prilika za rad. Kolega komesar za proširenje Oliver Varhelji radi sjajan posao, bio je ovdje u posjeti, predstavio je ekonomski investicijski plan, angažovani smo, radimo na regionalnim inicijativama... Mislim da će BiH i Balkan biti više među mojim prioritetima. Ne možemo priuštiti da imamo "crnu tačku" u jugoistočnoj Evropi. Ali sam naučio i da su stvari mnogo komplikovanije nego što sam očekivao.

NN: Rekli ste da je komplikovanije u BiH nego što ste mislili. Imate li u tome nešto što biste posebno istakli?

BOREL: BiH jeste vrlo složena država. Ona je zajednica različitih, pa ne mogu reći nacionalnosti, jer je to "nacionalno" uvijek s nekim negativnim prizvukom.

Reći ću da je to država s različitim identitetima... Mi u EU na to gledamo iz perspektive lokalnih zajednica i građanstva radije nego nekog nacionalnog identiteta. Imate dosta stvari koje treba da prevaziđete. Naravno da identitet treba čuvati, ali on je pluralna kategorija. Ja sam Katalonac, Španac, Evropljanin. Sve su to moji identiteti. I oni nisu međusobno suprotstavljeni. Nema tu ništa sporno. Identitet može imati više slojeva. Ljudska bića su odraz kompleksne realnosti. Što duže živite, sve je kompleksnije. I to nisu identiteti koji su međusobno suprotstavljeni. Ne smeta da budem Katalonac, Španac, Evropljanin. Isto kao što ne smeta da neko bude Hrvat, Srbin ili Bošnjak, a istovremeno Bosanac i Hercegovac i Evropljanin. I to je nešto što je tajna Evrope. Evropa ne poništava nikakav identitet. On jeste važan nama kao ljudskim bićima, ali može postati i opasno oružje ako gurate identitet do svojih limita i mislite da je to nespojivo s nečim drugim. Onda to postane istinska prijetnja. Šta je uopšte identitet? Ima odlična knjiga Amina Malufa o "ubilačkim identitetima". Identitet se može zloupotrijebiti, a je li tvoj identitet prijetnja mome ili obratno. Ali, možete imati puno identiteta. Zamislite da su Francuzi i Nijemci ubijali jedni druge vijekovima, dovodili su se do istrebljenja, učestvovali na suprotstavljenim stranama u najmanje dva globalna sukoba. Možete li danas zamisliti rat između te dvije države? Ja ne mogu.

"Nećemo diktirati rješenje u dijalogu Beograda i Prištine"

NN: Prije nekoliko dana imali ste sastanak sa šefovima diplomatija država EU. Razgovarano je i o ishodu predsjedničkih izbora u SAD. Očekujete li bolje odnose s Vašingtonom i tješnju saradnju s Bajdenom na Balkanu?

BOREL: Očekujemo od nove administracije snažno partnerstvo s EU u svim pitanjima koja su nam bitna. Nije to nikakva konkurencija. Mi se ne takmičimo sa SAD na Balkanu, pogotovo kada je riječ o dijalogu Prištine i Beograda. Vrlo često ćete čuti - EU ima ili nema ulogu itd. Jedini smjer je članstvo Balkana u EU. Ponavljam, niko nema da ponudi takvu perspektivu, osim nas. Ako su Amerikanci tu da pomognu, mi ćemo pomoć, naravno, prihvatiti, ali se nećemo takmičiti.

NN: Kada je u pitanju dijalog Beograda i Prištine, da li je dovoljno da se oni usaglase ili ima nekih dodatnih zahtjeva?

BOREL: Rješenje mora doći od njih. Mi ga nećemo diktirati. Na njima je da se dogovore. Ima zemalja članica EU koje se i te kako protive ideji zamjene teritorija. Ali, u principu, ono što želimo je da budemo posrednik. I to jedan pravičan posrednik. Tu ulogu pokušavamo izvršiti. Zasad stvari ipak idu dosta dobro. Predsjedavao sam jednim od sastanaka o dijalogu Prištine i Beograda. Emocije su jake i mislim da je razumljivo, jer je dijalog zahtijevan i težak, opterećen istorijom... Ali, rekao bih, zasada dosta dobro ide. 

Ako ste ovako rascjepkani, teško ćete privući investitore

NN: Kako riješiti, kada su odnosi Kosova i Srbije u pitanju, odnos BiH prema Kosovu i obratno? Imamo najrigidniji međusobni vizni režim. Hoće li EU posredovati u tome da se barem to ukine?

BOREL: Što se nas tiče, integrisanje regiona je nužno. To se mora. Suviše ste mali i rascjepkani da biste privukli multinacionalne kompanije da ulažu. Morate imati dovoljnu veličinu tržišta da bi privukli ove investitore. A region je isuviše podijeljen i s previše granica, s previše poteškoća za kretanje i ljudi i robe. Tako da treba raditi na izgradnji jednog Šengena na Balkanu. To bi veoma mnogo pomoglo. Na nedavnom samitu u Sofiji ministri unutrašnjih poslova šest zemalja zapadnog Balkana i Vijeće za regionalnu saradnju zaduženi su da definišu sve što je potrebno kako bi se unutar tog područja putovalo samo s ličnim kartama. Oni se sada time bave. Kada pogledate mapu vašeg regiona, ako želite ozbiljne investicije, a neophodne su vam, teško da ćete ih dobiti ovako rascjepkani. Španija je, recimo, privukla veoma mnogo ulaganja. Ali smo mi tržište od 40 miliona ljudi. A kod vas je šest zemalja s po nekoliko miliona ljudi. I još ste postavili granice i podijeljeni ste. Tako da ćete vrlo teško privući nekoga s ovakvim granicama i sistemima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije