Intervju

Borislav Tadić za "Nezavisne": Raste interes za digitalne tehnologije

Borislav Tadić za "Nezavisne": Raste interes za digitalne tehnologije
Foto: N.N. | Borislav Tadić za "Nezavisne": Raste interes za digitalne tehnologije
Dejan Šajinović

Broj kompanija, preduzeća i pojedinaca s ovih prostora koji rade u oblasti IT, energetike i telekomunikacija se konstantno povećava i to treba pozdraviti, kaže u intervjuu za "Nezavisne novine" Borislav Tadić, viši potpredsjednik u jednoj od najprestižnijih svjetskih kompanija, "Deutsche Telekomu".

"S druge strane, dio naših stručnjaka se fizički preselio u druge zemlje, tako se 'odliv mozgova' nastavlja. Nadam se da će mogućnosti rada na daljinu i, eventualno, konkretne aktivnosti javne uprave na svim nivoima, usporiti taj trend i obezbijediti budućnost regiona", kaže on.

NN: I ove godine jedan ste od panelista na Digitalnoj konferenciji "D-Days" posvećenoj savremenim tehnologijama, koja se održava polovinom juna u Bečićima u Crnoj Gori. U odnosu na prošlogodišnju konferenciju, gdje ste takođe bili učesnik, da li se nešto pokrenulo u BiH i na Balkanu kad je digitalizacija u pitanju? Koliko smo uspjeli uhvatiti korak?

TADIĆ: S pozitivne strane, u odnosu na prošlu godinu, još više preduzeća i pojedinaca s ovih prostora se bavi temama i radi u oblasti IT, energetike i telekomunikacija. S druge strane, dio naših stručnjaka se fizički preselio u druge zemlje, tako se "odliv mozgova" nastavlja. Nadam se da će mogućnosti rada na daljinu i, eventualno, konkretne aktivnosti javne uprave na svim nivoima usporiti taj trend i obezbijediti budućnost regiona.

NN: Šta je, po Vašem mišljenju, ono na šta bi ove godine možda posebno trebalo obratiti pažnju? Koje IT tehnologije bi možda posebno mogle imati uticaj?

TADIĆ: U svakom slučaju, to su metaverse i blockchain, gdje postoji veliki interes investitora, te izuzetna dinamika u razvoju i novitetima. Metaverse je digitalni, interaktivni prostor u kojem se kombinuju koncepti augmentovane i virtualne realnosti, društvenih mreža, video-igara, te kriptovaluta. Kriptovalute i kriptougovori su opet dio blockchaina, decentralizovanog bezbjednog registra, koji može pokrenuti zamjenu i dopunu institucija, procesa i objekata, poput klasičnih valuta.

NN: Dugo živite na Zapadu, u zemlji koja je poznata po tehnologiji, ali ipak se čini da je i Njemačka u određenim oblastima u zaostatku kad je digitalizacija u pitanju. Da li je ta ocjena tačna i, ako jeste, šta je razlog?

TADIĆ: Zavisi od ugla posmatranja. Njemačka ima izvrsnu, sveobuhvatnu strategiju i stručnjake za digitalizaciju, te odlična iskustva iz industrijskog sektora. Ono što se može poboljšati, generalno u Evropi, je brzina implementacije, te smjelije regulisanje i finansiranje inovativnih rješenja i disruptivnih startapa.

Ipak, instalacija brzog interneta na bazi optičke infrastrukture je tek prošle godine u Njemačkoj uzela zamah. Takođe, niz administrativnih procedura se može dalje pojednostaviti.

NN: Koliko je bitna e-javna uprava? Kako digitalne tehnologije mogu unaprijediti javne službe?

TADIĆ: E-javna uprava je izuzetno važna. Primjer nekoliko zemalja u Evropi poput Estonije pokazuje koliko građani i privreda mogu profitirati od digitalizacije javne uprave. Mogućnost online narudžbe službenih dokumenata ili njihove upotrebe u digitalnom formatu smanjuje troškove i povećava zadovoljstvo za sve uključene, ubrzava procese, pozitivno djeluje na čovjekovu okolinu. Isto važi za npr. registraciju preduzeća, online suđenja ili prijave poreza.

NN: Kako digitalne tehnologije mijenjaju životne navike ljudi? I na koji način utiču na kvalitet života?

TADIĆ: Digitalnu kartu za javni prevoz ili parking na telefonu je jednostavnije kupiti i produžiti. Online kupovina, narudžba hrane ili plaćanje računa na računaru su brži od šetanje do tržnog centra ili čekanja u redu u banci. Okupiti tim za koji rade zaposleni iz nekoliko gradova na virtuelnom sastanku svaki dan je lakše nego putovati satima do kancelarije. Primjera je milion.

Uvijek će npr. papirna knjiga, odlazak u restoran ili uživanje u pozorišnoj predstavi biti nešto posebno, ali za većinu svakodnevnih aktivnosti digitalna opcija jeste ili postaje daleko atraktivnija.

NN: Koliko su evropski fondovi, poput plana EU jačanja digitalizacije, bitni za BiH i zapadni Balkan? Kako se ti fondovi mogu iskoristiti?

TADIĆ: Dobre ideje i projekti se mogu realizovati uz podršku niza sredstava kojima je moguće pristupiti kao pojedinac, komercijalna ili nevladina organizacija. Sredstva uključuju regionalne i EU fondove, ali i fondove investitora i banaka. Ako je neko motivisan, ima dobar tim i znanje, a nedostaju mu sredstva za implementaciju rješenja ili rast, ne treba da oklijeva ni trenutka da potraži savjet ili aplicira za sredstva. Čak i iz neuspjelih pokušaja se nešto nauči i povećaju šanse za naredni uspjeh.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije