Više novca za poticaje u poljoprivredi, od već odobrenih 50 miliona, moglo bi biti obezbijeđeno rebalansom budžeta FBiH najavljenim za april, kaže Damir Ljubić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
"No, s obzirom na ukupnu situaciju u FBiH, dobro smo prošli", dodaje.
Ministar Ljubić smatra da razvoj poljoprivrede u FBiH ide u dobrom pravcu, ali cijeni da BiH mora dobiti ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou. Upozorava da ozbiljnije suzbijanje bruceloze u BiH koči politika iz RS iz neobjašnjivih razloga.
NN: Poljoprivrednici su izuzetno nezadovoljni smanjenjem budžetskih sredstava za poticaje u 2009. godini. Da li je odobrenih 50 miliona KM dovoljno?
LJUBIĆ: Ovo je smanjenje za četiri posto u odnosu na prošlu godinu i jesmo nezadovoljni, ali ako posmatramo budžet u cjelini, dobro smo prošli. Željeli smo da imamo više novca jer smo kroz model kapitalnih investicija u poljoprivredu putem ulaganja preko Razvojne banke FBiH pogodili "u sridu" i sa 80 miliona KM investicija pokazali da je poljoprivreda oživjela. Parlament je Vladi FBiH naložio da u aprilu izradi rebalans proračuna i u tom rebalansu ćemo pokušati iznaći dodatna sredstva ako to bude moguće. Naša namjera je da ulaganja u poljoprivredu dugoročno riješimo zakonom o poticajima u poljoprivredi, koji bi to podigao na razini šest posto ukupnog proračuna FBiH.
NN: Ima li mogućnosti za strane investicije u poljoprivredi u FBiH?
LJUBIĆ: I tu je važan povoljan ambijent za strane investicije, kao i u drugim segmentima privrede. Znamo da postoje interesi, investitori žele ulagati u proizvodnju hrane i energije, jer su to dugoročno strateški interesi i onaj ko to bude mogao proizvoditi - riješiće svoje strateške interese i osjećaće se sigurnije od ostatka svijeta.
NN: Hoće li ovaj iznos za poticaje biti dovoljan za nastavak svega što je započeto prošle godine? Hoće li se osjetiti nedostatak novca?
LJUBIĆ: Neće se odraziti jer u ova prva tri mjeseca zadovoljićemo prioritete vezane za mlijeko i druge proizvode. Ne ide nam naruku nedostatak novca za investicije jer samo one garantuju povećanje obima proizvodnje, uvođenje novih tehnologija i povećanje konkurentnosti naših poljoprivrednih proizvoda i u zemlji i van nje.
NN: Koliko je ulaganja potrebno za uspostavu konkurentnosti bh. poljoprivrede?
LJUBIĆ: Naše procjene su bile da je ove godine potrebno minimum 70 miliona KM, za povoljne kredite preko Razvojne banke FBiH još 100 do 150 miliona i tako bi, uz dodatna lična ulaganja, obezbijedili oko 300 miliona KM.
NN: U Federaciji BiH svi nivoi vlasti za poljoprivredu izdvajaju oko 80 miliona KM. Da li je to dovoljno u odnosu na sve druge troškove?
LJUBIĆ: To je otprilike identično izdvajanje kao u RS i mi svake godine harmoniziramo poticaje sa kantonima kako bismo najbolje iskoristili novac i postigli najbolje efekte. Prošle godine smo to radili i sa RS, jer nam je cilj da poticaji budu iste razine kako u pograničnim područjima ne bi bilo prelazaka ili nesuglasja među korisnicima. Istina je da bi mogli sarađivati i više jer ne vidim nijednog segmenta gdje se ne može usaglasiti poticajna i poljoprivredna politika. Žao mi je što u oblasti veterinarstva nismo uradili više ni sa Uredom za veterinarstvo, ni sa nadležnim ministarstvom. U više navrata inicirali smo i poticali da uradimo zajednički na razini države program suzbijanja bruceloze, ali evo, nažalost, nismo još iskoristili sve raspoložive mogućnosti koje u određenim područjima nemaju nikakve veze sa politikom.
NN: I iz Ureda za veterinarstvo BiH se žale da entiteti nisu koordinirali aktivnosti na suzbijanju bruceloze?
LJUBIĆ: Pa tu su problemi. Mi jesmo inicirali i spremni smo na sve oblike saradnje, ali iz RS je ta suradnja, vjerovatno iz nekih političkih razloga, još sa zadrškom, iako smo primorani na saradnju i zajedničko rješavanje tih problema jer nema suzbijanja bruceloze bez jedinstvenog djelovanja. Ne vidim razlog da Ured za veterinarstvo ili Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ne koordiniraju aktivnosti ili čak preuzmu izvršnu ulogu.
NN: Kako vidite poljoprivredu FBiH u 2010. godini?
LJUBIĆ: Moramo formirati državno ministarstvo poljoprivrede zbog vođenja koordinirane poljoprivredne politike na nivou države, te donijeti sustavne zakone usklađene sa evropskim standardima. Moramo izgrađivati institucije, prije svega laboratorije koje će biti nositelji primjene tih zakona. Tu je i edukacija poljoprivrednika i javne administracije na svim razinama i uvođenje javnih savjetodavnih službi, ali moramo osigurati novac za investicije u poljoprivredi. Na dobrom smo putu. Sada radimo na uspostavi registra gazdinstava koji će evidentirati sve čime FBiH raspolaže i na uspostavi agencije za plaćanje i mislim da ćemo 2010. godine imati kvalitetnu osnovu za ozbiljniji razvoj.
NN: Često se kao problemi pominju usitnjenost gazdinstava i nedostatak evidencije.
LJUBIĆ: Ove godine radimo strategiju razvoja poljoprivrede do 2015. godine, a počinjemo da radimo i strategiju upravljanja poljoprivrednim zemljištem. Naša gazdinstva jesu usitnjena i treba ih ukrupniti. Očekujemo da ćemo do kraja 2010. godine početi ozbiljnije koristiti registar obiteljskih gospodarstava, a kasnije uspostaviti informacioni sustav kako bismo sve to mogli kvalitetnije pratiti.
NN: Zašto to ne može brže, prvenstveno uspostava baza podataka?
LJUBIĆ: To je pravi mali popis seoskog stanovništva. U Hrvatskoj je bilo potrebno tri godine da se počne koristiti ta baza podataka. Morate doći do svakog čovjeka i objasniti mu zašto je to važno, da će imati koristi od toga jer će mu biti lakše aplicirati za poticaje, ali će biti lakše i kontrolisati trošenje javnog novca.
Poljoprivredi 100 miliona KM kredita
NN: Imate li kao član Vlade FBiH informaciju kako Razvojna banka FBiH raspolaže novcem koji joj je povjeren?
LJUBIĆ: Insistiramo da se obezbijedi ozbiljniji iznos za poljoprivredu. Oni sada imaju svoju kreditne linije, a naša želja je da jedna od tih linija obezbijedi 100 miliona KM samo za poljoprivredu, jer bez ozbiljnijih kredita nema investicija. Mali broj poljoprivrednika može uzimati kredite bez povoljnijih uvjeta.