Dobroslav Ćuk, načelnik Trebinja, uvjeren je da će prije početka radova na aerodromu na Zubcima početi i s aktivnostima na rekonstrukciji ili gradnji nove autobuske stanice.
"Građevinski radovi na aerodromu bi, kako je najavljeno u Vladi RS i direkciji ove firme, trebalo da krenu na proljeće i nema razloga da tako i ne bude", kaže Ćuk.
On smatra da je manje bitno šta će u halama "Swisslion industrije alata" biti proizvođeno, jer je najvažnije da radnici ne ostanu bez radnih mjesta, odnosno, da primaju plate, a nebitno je, ističe Ćuk, da li su zarađene u proizvodnji keksa ili burgija.
NN: Jedan od važnijih infrastrukturnih projekata na području opštine Trebinje je južna gradska obilaznica. Kada se očekuje njen završetak?
ĆUK: Vrlo skoro, ali sve dok ne završimo istočnu gradsku obilaznicu projekat nije kompletan, odnosno, potrebno je s puta iz pravca Mostara novom trasom izaći na putni pravac prema Nikšiću, pa onda i prema Bileći i dalje ka sjeveru. Dakle, ovaj dio obilaznice na jugu se završava ovih dana i time se dobija samo izlaz ka Dubrovniku i Herceg Novom, ali će vozila, naročito teretni saobraćaj, ovom dionicom posebno opteretiti Kameni most u centru grada. Zato već sada ozbiljno radimo na projektu istočne obilaznice, gdje je, u stvari, idejni projekat već završen. Polovina od sedam miliona maraka koje smo dobili od Vlade RS, odnosno obavezom Javnog preduzeća "Putevi RS", ostala je neutrošena još kod gradnje južne obilaznice, tako da sa 3,5 miliona možemo krenuti u dalji nastavak gradnje obilaznih puteva u Trebinju. Na ovaj će način biti riješen jedan od najvažnijih saobraćajnih problema u gradu, gdje će biti izbjegnut prolazak teretnih motornih vozila kroz centar grada.
NN: Dokle se stiglo s rješavanjem problema autobuske stanice?
ĆUK: Nekoliko puta sam ponavljao da je autobuska stanica naš veliki problem, koji nam je bačen u naručje bez mogućnosti ikakvog uticaja lokalne vlasti jer je privatizovana na nekorektan način. Mi smo objekat stare autobuske stanice morali zatvoriti iz više razloga i napraviti privremeno autobusko stajalište, ali smo, zajedno sa Direkcijom za obnovu i razvoj ušli u određene aktivnosti. Naime, ova direkcija bi nam pomogla u rješavanju imovinskopravnih odnosa na način da dio koji je pripadao vojsci bude prebačen opštini, a onda bismo sa bivšim preduzećem "Trebinjeprevoz", koje je gazdovalo objektom, riješili i rekonstrukciju autobuske stanice i status radnika ove firme. Ako to ne riješimo, u Zasad polju ćemo izgraditi novi objekat.
NN: Šta je sa gradnjom aerodroma na Zupcima, kod Trebinja?
ĆUK: Sigurno je nelogično da gradimo aerodrom, a imamo neriješen status autobuske stanice, ali smo isto tako uvjereni da ćemo barem malo prije početka radova na aerodromu početi i s aktivnostima na rekonstrukciji ili gradnji nove stanice. Građevinski radovi na aerodromu bi, kako je najavljeno u Vladi RS i direkciji ove firme, trebalo da krenu na proljeće i nema razloga da tako i ne bude. Sa svoje strane i od strane lokalne zajednice mogu da kažem da će ovaj projekat i ubuduće imati našu punu podršku jer će, na kraju krajeva, služiti najviše nama, a sigurno i za unapređenje cijele Republike Srpske. Osim toga, ako želimo da se ozbiljno bavimo turizmom, za šta klimatski i ambijentalno imamo idealne predispozicije, moramo podržati i sve one projekte koji rješavaju važno pitanje infrastrukturnih objekata bilo koje vrste.
NN: Kakve su šanse da na području opštine budu uspješno spojeni poljoprivreda i turizam?
ĆUK: Veoma velike jer, iako ne raspolažemo sa bog zna kolikim obradivim površinama, imamo prednosti zdrave sredine, pa je ovdje moguće proizvoditi još veće količine zdrave hrane nego li mi sada s njima raspolažemo, a to su, pored naših brendova kakvi su med i vinova loza, grah poljak i još neke poljoprivredne kulture. Svjesni da možemo uraditi mnogo više, ovdje je dosta uloženo u poljoprivredu, prvenstveno kada je u pitanju sistem navodnjavanja, gdje se značajno angažovala Jedinica za koordinaciju projekata Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS. Sada praktično na teritoriji regije Trebinje imamo samo region Zubaca i još nekih sela gdje ne postoji sistem za navodnjavanje, ali ćemo i to gledati da riješimo, iako još nemamo dovoljno zainteresovanih ljudi za intenziviranje poljoprivrede.
NN: Da li potencijalni poljoprivrednici mogu računati na kreditna sredstva iz hidroakumulacijskih naknada?
ĆUK: Apsolutno, i to ne samo oni, već i svi ostali Trebinjci koji žele da pokrenu bilo kakav privatni biznis, ali, nažalost, moram da kažem da ova zamisao nije postigla svoj cilj. Ranije smo imali mnogo više zainteresovanih, ali, kako je odmicala kriza, tako su i ljudi bivali sve više skeptični za ulazak u ovaj projekat iako imaju dobre uslove i više nego povoljne kamate za pokretanje bilo kojeg biznisa. Situacija je trenutno takva da imamo dosta sredstava na bankama za dodjelu ovih kredita, ali zainteresovanih sve manje, dok sa druge strane nalazi komisije za praćenje utroška dodijeljenih kredita govore o tome da su sredstva nekada bila i zloupotrijebljena. Zato se bavimo mišlju da odluku o omjeru sredstava iz hidroakumulacijskih naknada, koje se dodjeljuju 30 odsto za infrastrukturu, a 70 odsto na samozapošljavanje, promijenimo i da ona idu obrnuto ili da se barem ravnopravno raspoređuju.
NN: Trebinjski "Novoteks" uspijeva odoljeti iskušenjima krize, a šta je sa "Swisslion industrijom alata" Trebinje?
ĆUK: I danas ostajem pri tvrdnjama da je manje bitno šta će u halama ove fabrike proizvoditi jer je najvažnije da radnici ne ostanu bez radnih mjesta, odnosno, da primaju plate, nebitno da li su zarađene u proizvodnji keksa ili burgija. Zato pozdravljam potez većinskog vlasnika Rodoljuba Draškovića da se, ako se ne može proizvoditi alat u željenim kapacitetima, dio proizvodnje preorijentiše na konditorske proizvode. Mislim da Drašković sve radi po jednoj planiranoj politici, o čemu govori o podatak da će ovdje vrlo brzo početi proizvoditi keks i srbijanski brend eurokrem Takovo. Smatram da će u Trebinju biti i distributivni centar eurokrema za cijelu Evropu, što je vrlo značajno, i što uliva nadu za zapošljavanje novih radnika u narednim fazama.
Zajedništvom protiv krize
NN: Šta očekujete od nove godine?
ĆUK: Svjestan da će naredna godina biti teška, očekujem i poteškoće s kojima se svi moramo suočavati. Ipak, pokušaćemo održati onaj nivo budžeta kakav smo imali u ovoj godini i mislim da bi jednom dobro vođenom politikom mogli da se nadamo stabilnoj godini, u kojoj ćemo, uz pomoć Vlade koja nam ni do sada nije izostajala, učiniti sve najbolje za građane Trebinja. I pored pesimizma onih koji se ni sa čim ne slažu, nadam se da ćemo, isključivo zajedništvom i partnerskim djelovanjem, i sa Vladom i sa republičkim vlastima, ali i zajedničkim djelovanjem pozicije i opozicije, uspjeti izaći iz krize.