Biće potrebno dosta vremena da se voda u potpunosti povuče s poplavljenih površina, kaže Milimir Doder, direktor Republičke uprave Civilne zaštite.
On ističe da će nakon povlačenja vode biti neophodno preduzeti mjere čišćenja terena i objekata od nanosa i raznog otpada, higijensko-epidemiološke mjere i isušivanje kuća, da bi se evakuisanom stanovništvu obezbijedili uslovi za povratak, a život normalizovao.
"To neće biti lak posao i zahtijevaće strpljenja i vremena", kaže Doder.
NN: Kolika bi mogla da bude ukupna materijalna šteta u ovoj godini pričinjena poplavama?
DODER: Do sada procijenjena šteta od poplava na području RS iznosi oko 130 miliona KM. Šteta pričinjena posljednjim poplavama biće procijenjena nakon sprovođenja mjera sanacije terena i objekata te stvaranja normalnih uslova za život, što je u svakom slučaju prioritet za stanovništvo pogođeno tom nesrećom.
NN: Koliko je tokom posljednjih poplava evakuisano ljudi, a koliko je poplavljeno domaćinstava u RS?
DODER: Tokom posljednjih poplava u RS ukupno su evakuisane 4.333 osobe, dok je trenutno broj evakuisanih 3.457. Ukupno stambenih objekata u koje je prodrla voda je 2.898, od čega samo u Bijeljini 2.500.
NN: Koliko će biti potrebno vremena da se život u poplavljenim mjestima vrati u prijašnje stanje?
DODER: S obzirom da ulazimo u zimski period biće potrebno dosta vremena da se voda u potpunosti povuče s poplavljenih površina. Nakon povlačenja vode biće neophodno preduzeti mjere čišćenja terena i objekata od nanosa i raznog otpada, higijensko-epidemiološke mjere i isušivanje kuća, da bi se evakuisanom stanovništvu obezbijedili uslovi za povratak, a život normalizovao. To neće biti lak posao i zahtijevaće strpljenja i vremena.
NN: Kako ocjenjujete angažovanost nadležnih institucija, ali i drugih, koji su priskočili u pomoć ugroženima u poplavama?
DODER: Poplave ovakvih razmjera predstavljaju težak ispit za stanovništvo pogođeno nesrećom, ali i ispit solidarnosti, nesebičnosti i požrtvovanosti za spasilačke službe, nadležne institucije i građane spremne da na različite načine pomognu. Ovom prilikom moram istaći izuzetne napore i požrtvovanost pripadnika Civilne zaštite, policije, vatrogasnih jedinica, medicinskih službi, helikopterskog servisa RS, Crvenog krsta, Oružanih snaga BiH, Granične policije te službi i građana koji su vodili tešku borbu s vodenom stihijom, ne samo u Bijeljini, nego i Novom Goraždu, Foči, Bileći, Višegradu, Trebinju i drugim pogođenim opštinama. Posebno treba istaći angažovanje mještana na poplavljenim područjima, u Bijeljini na primjer, nakon što je procurio nasip na Savi na crpnoj stanici Topolovac, gdje je oko 500 mještana odmah reagovalo i spriječilo katastrofu velikih razmjera, nakon čega su se u posao na ojačavanju nasipa i izradi kontranasipa uključile redovne službe.
NN: Koliko je pripadnika Civilne zaštite djelovalo u poplavljenim područjima?
DODER: Teško je reći tačan broj pripadnika Civilne zaštite angažovanih za vrijeme ovih poplava. U situacijama kada je proglašeno stanje prirodne i druge nesreće, odnosno kada se obavljaju zadaci zaštite i spasavanja ljudi i imovine od prirodnih i drugih nesreća, pripadnike spasilačkih i hitnih službi, Crvenog krsta, klubova i udruženja od značaja za zaštitu i spasavanje, dobrovoljce i same građane smatramo pripadnicima civilne zaštite. Lokalne zajednice su mobilisale sve raspoložive snage i sredstva na svom području, a bilo je primjera da su te snage bile nedovoljne, pa su i druge lokalne zajednice pružile pomoć, a angažovani su i pripadnici Oružanih snaga BiH u Bijeljini i Novom Goraždu, deminerski timovi Republičke uprave Civilne zaštite Republike Srpske, Rafting klub Kanjon iz Banjaluke, Ronilački klub Buk Banjaluka i Ronilački klub Panteri Bijeljina.
NN: Koliko je pripadnicima Civilne zaštite teško intervenisati prilikom poplava i suočavati se sa ljudima koji su izgubili sve prilikom elementarnih nepogoda, a kojima ne možete pomoći?
DODER: Nije jednostavno gledati ljudsku nesreću, kada u jednom danu ili za nekoliko časova nestane ono što se sticalo godinama. U ovim poplavama nismo imali ljudskih žrtava, što je ipak najvažnije, jer gubitak ljudskih života se ne može ničim nadoknaditi. Velika satisfakcija svim spasiocima u takvim trenucima jeste upravo spasen ljudski život, odnosno imovina, i to je ono što im daje snagu da i u najtežim uslovima obavljaju svoje zadatke ne žaleći se na umor, glad ili nespavanje. Upravo to ste mogli vidjeti proteklih dana na poplavljenim područjima u Republici Srpskoj.
NN: Da li su poplave dokaz da se malo radilo na sprovođenju preventivnih mjera i s obzirom na to da je za to potrebno mnogo sredstava, da li se moglo uraditi nešto više?
DODER: Uvijek se može uraditi više, naročito kada je u pitanju sprovođenje preventivnih mjera. Ulaganje u prevenciju u ovoj oblasti zahtijeva ogromna finansijska sredstva. Nabavka savremene opreme, obuka spasilačkih ekipa, upoznavanje građana s potencijalnim opasnostima, savjeti građanima koji žive u zonama visokog rizika kako da postupe u kritičnim situacijama, monitoring i rano upozoravanje, osavremenjavanje planskih dokumenata i procjene ugroženosti, održavanje i čišćenje riječnih korita i drugih vodotoka te tekuće i investiciono održavanje postojećih i gradnja novih vodozaštitnih objekata zahtijevaju ulaganja koja prevazilaze mogućnosti ovog društva. To su trajni zadaci svih institucija koje su direktno ili indirektno uključene u ovu oblast. Posljednjih nekoliko godina nabavili smo prioritetnu opremu za potrebe specijalizovanih jedinica Civilne zaštite za zaštitu i spasavanje na vodi i pod vodom te ronilačke klubove. S nekima od tih klubova Republička uprava Civilne zaštite je zaključila sporazume o međusobnoj saradnji i nabavila dio opreme potrebne za njihov rad. Te klubove možemo u slučaju potrebe, angažovati širom RS, a i šire, kao jedinice civilne zaštite specijalizovane namjene.
NN: Nasipi u Bijeljini, koja je pretrpjela najviše štete, nisu rađeni od perioda prije rata. Koliko je takvo stanje pogodovalo poplavama i da je postojao veći nasip od postojećeg, da li se moglo odbraniti od poplave?
DODER: Jako malo se ulagalo u nasipe i druge vodozaštitne objekte nakon rata, ne samo na području Bijeljine, nego i u okruženju. Podsjećam da smo, evo u Bijeljini na primjer, imali količinu vode i nivo vodostaja najveći u posljednjih 100 godina. Protiv toga nema efikasne odbrane ni kada su u pitanju mnogo razvijenije i uređenije države nego što je naša. U takvoj situaciji ostaje nam da adekvatno reagujemo kako bismo, prije svega, spriječili ljudske žrtve i, koliko je to moguće, umanjili posljedice.
NN: Problem uvijek predstavlja nedostatak novčanih sredstava. Koliko bi, s obzirom na trenutno stanje, godišnje trebalo izdvajati novca za poboljšanje sistema zaštite od poplava u RS?
DODER: Treba da znamo da je naše društvo iz prošlog rata u BiH izašlo devastirano u svakom pogledu i da nije moglo izdvojiti sredstva koja prevazilaze naše mogućnosti. Mi smo imali razumijevanje za takvu situaciju, međutim, nesreće ovakvih razmjera podsjećaju nas, ali i opominju, da i ovoj oblasti treba posvetiti dužnu pažnju. Ubijeđen sam da je takva svijest upravo sada sazrela i da postoji čvrsto opredjeljenje svih relevantnih institucija, prije svega Vlade RS, da u vezi sa vodozaštitnim objektima treba nešto uraditi. Što se tiče izdvajanja finansijskih sredstava, prethodno treba sagledati trenutno stanje nasipa, procijeniti prihvatljiv nivo rizika pa tek onda procijeniti potrebu za izgradnjom novih vodozaštitnih objekata. To treba ostaviti stručnjacima i taj posao se ne radi preko noći. Tek tada ćemo znati koliko nas to košta, pa shodno tome i iznaći način finansiranja takvih projekata. Ohrabruje činjenica da je Vlada RS prepoznala potrebu da se konačno nešto mora uraditi u ovoj oblasti, kako bismo život naših građana koji žive u zonama potencijalnog rizika učinili sigurnijim.
NN: Da li u narednom periodu možemo očekivati značajnija ulaganja u vodozaštitne objekte?
DODER: Nakon poplava koje su pogodile RS u junu ove godine i štete koja je procijenjena na oko 130 miliona KM, Vlada RS je, iz Razvojnog fonda, izdvojila 20 miliona KM, otpisala dugove poljoprivrednicima (za đubrivo i gorivo) u iznosu većem od 30 miliona KM, a za oštećenu infrastrukturu će se obezbijediti dugoročni kredit s povoljnim uslovima, što znači da u narednom periodu možemo očekivati značajnija ulaganja u vodozaštitne objekte. Posebno treba naglasiti da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o civilnoj zaštiti, koji je Narodna skupština RS usvojila u martu, predviđena obaveza da lokalne zajednice godišnje u svom budžetu planiraju i izdvajaju iz usvojenog budžeta dva procenta posebnih sredstava za opremanje i obuku struktura civilne zaštite, čime će se obezbijediti efikasnija zaštita ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.
NN: Da li su rađene procjene i koliko bi sredstava bilo potrebno za preventivno smanjenje rizika od poplava u Bijeljini?
DODER: Ne raspolažemo tim podacima, ali neke procjene govore da se radi o stotinama i više miliona KM, te kao što je izjavio predsjednik RS Milorad Dodik, u taj posao se odmah mora ići, i naravno, selektivno.
NN: Da li je tačno da su akumulacije iz susjednih država, koje su ispuštale vodu bez najave i bez kontrole najviše prouzrokovale poplave? Navodno su stigle velike količine vode, što je donijelo ogroman talas, a najveći iz Crne Gore i Bajine Bašte.
DODER: Tačno je da su akumulacije ispuštale ogromne količine vode i to je sigurno doprinijelo i uzrokovalo poplave ovakvih razmjera. Međutim, Republička uprava Civilne zaštite ne može da utiče na režim ispuštanja vode iz akumulacija.
NN: S obzirom na to da u RS postoje naselja koja bivaju poplavljena i nakon slabijih kiša, kao što je to slučaj s naseljima pored Sane u Prijedoru, očigledno je da je gradnja naselja odobravana i tamo gdje nisu postojali uslovi za naseljenost. Kako to ocjenjujete?
DODER: U posljednjih desetak godina, a to je još jedna posljedica proteklog rata, građene su kuće, a ponekad i čitava naselja, na područjima koja su izložena visokom nivou rizika od poplava. Posljedice toga sada možemo vidjeti. Institucije nadležne za oblast planiranja gradnje i izdavanje građevinskih dozvola, kako na nivou RS tako i na nivou lokalnih zajednica, treba da obrate posebnu pažnju na tu okolnost pošto posljedice mogu biti nesagledive.